Dans cet article l?auteur situe le sujet de sa recherche et donne un aper?u des th?ories dominantes qui examinent le processus de la transformation du champ acad?mique dans les pays ayant adh?r?? la D?claration de Bologne, aussi bien que des th?ories qui peuvent contribuer? expliquer l??tat actuel du champ de l?enseignement sup?rieur. L??laboration de ce sujet a pour son but principal la construction d?un instrument analytique ad?quat pour la conceptualisation et la recherche sur la r?forme du syst?me de l?enseignement sup?rieur. (...) Une attention particuli?re sera consacr?e? l?analyse du champ acad?mique en Serbie. U ovom clanku autorka daje obrazlozenje svoje istrazivacke teme i pregled dominantnih teorija koje se bave transformacijom akademskog polja u zemljama koje su se obavezale na primenu Bolonjske deklaracije, ali i teorija koje mogu doprineti objasnjenju aktuelnog stanja polja visokog obrazovanja. Glavni cilj realizacije ove teme jeste konstruisanje adekvatnog analitickog instrumenta za promisljanje i istrazivanje reforme sistema visokog obrazovanja. Posebna paznja bice posvecena analizi akademskog polja u Srbiji. (shrink)

Udruga Mala filozofija kreirala je i provela projekt »Tko se boji korupcije još?!« u dvanaest škola i dvije knjižnice, s ukupno 122 učenika u školskoj godini 2010./2011. Projekt se sastojao od pet radionica u kojima se s učenicima raspravljalo o korupciji. Cilj je bio prvenstveno razjašnjenje pojma korupcije, ali i ukazivanje na razne načine na koje korupcija uništava neke temeljne vrijednosti poput dostojanstva, ljubavi, prijateljstva, obitelji i društva. Članak donosi evaluacijske rezultate u kojima se pokazuje koliko su (...) učenici 3. i 4. razreda osnovne škole razumjeli pojam korupcije te koliko su promijenili svoje stavove tijekom provođenja projekta.Society Petit Philosophy has created and implemented a project “Who’s Afraid of Corruption?!” in twelve elementary schools and two libraries, with a total of 122 students in the school year 2010/2011. The project consists of five workshops in which students primarily clarified the concept of corruption, but also the ways in which corruption is destroying the society, dignity, love, friendship, and family. Article presents the results of the evaluation, which show how 3rd and 4th graders understood the concept of corruption, and how they changed their views about corruption in the course of the project. (shrink)

Kroz program Erasmus+, u Ključnoj aktivnosti 2 – “Strateška partnerstva u području obrazovanja i osposobljavanja ” – Udruga “Mala filozofija” provela je ili upravo provodi ukupno sedam projekata koji su usko vezani uz etičko obrazovanje. Tu valja pridodati i projekt “ETHOS: Ethical Education in Primary and Pre-Primary Schools for a Sustainable and Dialogic Future”, koji je uspješno proveden pod programom Comenius od 2012. do 2014. godine. Karakteristika je ovih projekata usmjerenost na obrazovanje u vrtićima te osnovnim i srednjim (...) školama. Uz “Malu filozofiju”, u projektima sudjeluju sveučilišta, osnovne i srednje škole, vrtići, udruge i institucije iz trinaest zemalja. Navedeni Erasmus+ KA2 projekti su: ETHIKA – Ethics and Values Education in Schools and Kindergartens, LITTLE – Learning Together to Live Together: Teachers Leading Ethical Education for an Inclusive Society, AVAL – Added Value Learning for Preschool Teachers & Pedagogical Coordinators, COMET – A Community of Ethics Teachers in Europe, Integrating Ethics of Sport in Secondary School Curriculum, BEAGLE – Bioethical Education and Attitude Guidance for Living Environment, TRACE – Traditional Children’s Stories for a Common Future. U članku ćemo ukratko prikazati projektne aktivnosti u navedenim projektima, s posebnim naglaskom na materijale koji su namijenjeni odgajateljima, nastavnicima i učenicima. (shrink)

Through the Erasmus+ Program, in Key Activity 2 – “Strategic Partnerships in Education and Training” – association for promotion of non-formal education, critical thinking and philosophy in practice “Petit Philosophy” has implemented or is implementing seven projects closely related to ethical education. The characteristics of these projects are that they are directed to ethical education in kindergartens and primary and secondary schools. Partners of “Petit Philosophy” in these projects were/are universities, primary and secondary schools, kindergartens, associations and institutions from thirteen (...) countries. Project “ETHOS: Ethical Education in Primary and Pre-primary Schools for a Sustainable and Dialogic Future” is one of the first of these projects. ETHOS was successfully implemented under the Comenius Program from 2012–2014, and afterwards, projects under the Erasmus+ KA2 followed: ETHIKA – Ethics and Values Education in Schools and Kindergartens, LITTLE – Learning Together to Live Together: Teachers Leading Ethical Education for an Inclusive Society, AVAL – Added Value Learning for Preschool Teachers & Pedagogical Coordinators, COMET – A Community of Ethics Teachers in Europe, Integrating Ethics of Sport in Secondary School Curriculum, BEAGLE – Bioethical Education and Attitude Guidance for Living Environment and TRACE – Traditional Children’s Stories for a Common Future. In this article, we will briefly present the projects’ activities, with particular emphasis on materials created for educators, teachers, and students. Kroz program Erasmus+, u Ključnoj aktivnosti 2 – “Strateška partnerstva u području obrazovanja i osposobljavanja ” – Udruga “Mala filozofija” provela je ili upravo provodi ukupno sedam projekata koji su usko vezani uz etičko obrazovanje. Tu valja pridodati i projekt “ETHOS: Ethical Education in Primary and Pre-Primary Schools for a Sustainable and Dialogic Future”, koji je uspješno proveden pod programom Comenius od 2012. do 2014. godine. Karakteristika je ovih projekata usmjerenost na obrazovanje u vrtićima te osnovnim i srednjim školama. Uz “Malu filozofiju”, u projektima sudjeluju sveučilišta, osnovne i srednje škole, vrtići, udruge i institucije iz trinaest zemalja. Navedeni Erasmus+ KA2 projekti su: ETHIKA – Ethics and Values Education in Schools and Kindergartens, LITTLE – Learning Together to Live Together: Teachers Leading Ethical Education for an Inclusive Society, AVAL – Added Value Learning for Preschool Teachers & Pedagogical Coordinators, COMET – A Community of Ethics Teachers in Europe, Integrating Ethics of Sport in Secondary School Curriculum, BEAGLE – Bioethical Education and Attitude Guidance for Living Environment, TRACE – Traditional Children’s Stories for a Common Future. U članku ćemo ukratko prikazati projektne aktivnosti u navedenim projektima, s posebnim naglaskom na materijale koji su namijenjeni odgajateljima, nastavnicima i učenicima. (shrink)

Jesu li stvari ovog svijeta nešto što je dano samoj misli? Jesu li stvari tako mišljene da budu spoznatljive, da budu objektivne manifestacije transcendentalno uvjetovanih moći? Zapadna filozofska tradicija prema Francoisu Laruellu pretpostavlja tu transcendentalnu konstituciju realnog. To je pretpostavka koja uzdiže samu filozofiju kao označenu primateljicu transcendentalnog dara. U našem članku o Laruellovom projektu želimo pokazati kako ta pretpostavka kontrolira čak i prividno radikalne kritike filozofske tradicije koje su se umnožile kao posljedice Nietzscheovog i Heideggerovog mišljenja. Zato učinkovita kritika (...) filozofije mora biti ne-filozofska. Ona prema Laruellu mora dokinuti pretpostavke da je drugotnost dana da bi bila spoznata, kao što mora dokinuti pretpostavku kako sama misao ima fundamentalno drugačiju strukturu. Ne-filozofija počinje ne sa razlikom, ne sa subjektom i objektom, nego sa pozicioniranjem Jednog. Od te početne aksiomatske točke, ne-filozofija uzima kao vlastitu materijalnu filozofiju ponovno mišljenje u odnosu na Jedno. Ne-filozofski projekt ne započinje kao što to čini postmoderna filozofija s naviještanjem kraja filozofije. On uzima filozofiju kao prigodu da postavi pitanje drugačije vrste mišljenja – onog koji, umjesto da se diferencirajći odnosi prema svijetu koji pretpostavlja, potvrđuje kako je ultimativno u tijelu s Jednim kojeg nikad ne možemo znati. (shrink)

Članak se fokusira na R. M. Ungerovu pragmatističku viziju demokratskog eksperimentalizma i moguće primjene na suvremenu interkulturalnu filozofiju. Povezuje se polje političke i socijalne misli američkog pragmatizma sa suvremenim gorućim pitanjima interkulturalne filozofije. U drugom je dijelu Ungerova filozofija stavljena u dijalog s filozofijom Luce Irigaray otvarajući tako novu platformu za etičko-političku viziju demokracije u eri globalizacije. Analiza demokratskog eksperimentalizma se, na taj način, sama uspostavlja kao alternativni projekt političke etike te kao Ungerov i Irigarayin projekt demokratskog (...) eksperimentalizma u dobu globalizacije. (shrink)

Im Text dieses Projekt wird das Wort "Geheimnis" ausschließlich in Zusammenhang mit dem Staat und der "Ragion di Stato" /Staatsräson/ gedacht. Die unterschiedlichen Formen und Transformationen des Geheimnisses und des Verbergens bilden eine der grundlegenden Quellen und Bedingungen für die Souveränität. Die berühmte Fiktion von der Schwierigkeit, das "mystery in the soul of state", die Shakespeare, Bacon, Thomasius, Kant und Heidegger verwenden, zu erklären, könnte der Beginn eines anderen Verständnisses der Souveränität und der Figur des Souveräns sein. Ist der (...) Souverän ein Teil einer Einheit, der mystifizieren und ein Geheimnis produzieren kann? Was bedeutet "geheim" oder für den Staat bzw. für die geheime Souveränität eines Staates zu dienen? Was ist das Staatsgeheimnis? Und ist es das Geheimnis der Verteidigung einer Einheit, die ihren Souverän etabliert und den "Terror der Souveränität" erklärt? (shrink)

The author claims that we should differentiate the concept, the conception and the ideal of Bildung. Based on these differences, Bildung could be considered as a kind of attitude, project, or as specific - normative and optative - practice.. Autor smatra da treba praviti formalnu razliku izmedju pojma, koncepcije i ideala Bildung-a. Na osnovu tako utvrdjene razlike, Bildung bi se mogao poimati kao stav, projekt ili specificna, u isti mah i normativno i optativno intonirana, praksa..

Although similar in some respects, Rawls' and Kant' visions of world order fall apart on the question of sovereignty. Rawls never advocates of an international single state with international authority. Kant, on the other hand, inspired by the project of Enlightenment, as a final form of international sovereignty sees federative state of states as a provider for eternal peace among peoples. Ideje o svetskom poretku medjunarodnih odnosa kod Rolsa i Kanta se ne poklapaju mada Rols smatra da mu je Kant (...) inspiracija u prakticnoj filozofiji. Rols je protiv svetske drzave, a kod Kanta postoji projekt koji podrazumeva medjunarodnu federativnu drzavu drzava. (shrink)

Das Projekt Weltethos von Hans Küng, dem Tübinger katholischen Theologen für Ökumenische Theologie, ist ein religionswissenschaftliches Forschungsprojekt über den gegenwärtigen Stand der großen Weltreligionen und zugleich ein Beitrag zum Frieden stiftenden Dialog der Weltreligionen über gemeinsame ethische Grundlagen ihres jeweils religiös fundierten Ethos. Es geht also um Aufklärung über die aktuelle Lage der Religionen, um Erinnerung an ihre gemeinsamen Werte und Normen und um eine Kritik an den Religionen, insofern sie selbst gegen ihre gemeinsamen ethischen Werte und Normen verstoßen.

Dinamična filozofija je pomemben nov pristop, ki korenito spreminja naš pogled na filozofijo psihologije, na spoznavno teorijo, ontologijo oziroma metafiziko ter na etiko, pa tudi na vprašanja resnice in nejasnosti. Teza dinamičnega spoznavanja oziroma kognicije zagovarja nesledno bogastvo duševnosti, pri tem pa ohranja strukturo v obliki neklasičnega jezika misli. Na srednji ravni opisa spoznavnih sistemov imamo namesto sledenja pravilom matematični opis. Teza supervenience pripomore k sprejemljivosti neredukcionizma.Spoznavna teorija razširi pojem upravičenosti, opirajoč se na morfološko vsebino kot ozadje spoznavnih sistemov. (...) Ontologija predlaga eno dinamično vesolje brez delov, kjer postavke ne obstajajo. Možno pa je izrekanje posredne korespondenčne resnice. Nejasnost je prevrednotena. V metaetiki se zagovarja irealizem. Intencionalnost je navezana na kvalitativno zavest. Podan je pregled avtorjevega filozofskega popotovanja. Vse pomembne sestavine avtorjevih izkustev avtor vgrajuje v postanalitično dinamično filozofijo, na katero mu je odprlo pogled sodelovanje s Terryjem Horganom. (shrink)

Suvremeni trendovi analitičke književne estetike sve se češće suočavaju s pitanjem o tome koliko su filozofija i književnost slične, a koliko različite. Ovakvo problematiziranje proizlazi iz činjenice da postoji određeni prostor preklapanja između njih dvije, zbog kojeg se postavlja pitanje o tome što je to po čemu se one razlikuju. Jedan od načina da se na to odgovori jest da pobliže pogledamo i filozofiju i književnost, te da na taj način pokušamo pronaći neko svojstvo po kojem se razlikuju. Boran (...) Berčić nedavno je sažeo ključna filozofska stajališta o tome što je filozofija. Analizirajuća ta stajališta, u radu nastojim vidjeti koliko se onoga što se inače smatra distinktivnim svojstvom filozofije može primijeniti i na književnost. (shrink)

Ziel des Aufsatzes ist es, das Projekt angewandter interkultureller Philosophie „Briefe über Philosophie weltweit“ vorzustellen. Der Beitrag ist in vier Teile gegliedert. Im ersten Abschnitt werden Anlass und Profil des Projektes vorgestellt. Der „akademische Nomadismus“ der Gegenwart verstärkt die immer schon interkulturelle Verfasstheit der akademischen Praxis und stellt den lebensweltlichen Anlass des Projektes dar, dies in Form von Briefen über die verschiedenen Bedingungen des Philosophierens auch zu reflektieren. Im zweiten Abschnitt wird genauer nach Erfahrungen gefragt, die in den Briefen (...) zum Ausdruck kommen und die wir als „interkulturelle Erfahrungen“ bezeichnen und näher bestimmen wollen. Thema des dritten Abschnitts ist die gewählte Darstellungsform für derartige interkulturelle Erfahrungen, nämlich die Briefform als Medium für Perspektivität. Im vierten Abschnitt machen wir abschließend den Versuch, das Projekt als Form angewandter interkultureller Philosophie zu profilieren. (shrink)

Pogosto se govori o »krizi« na humanističnih oddelkih ameriških univerz. Vendar imajo ljudje, ki to govorijo, v mislih prekomerno politično korektnost, ki jo še lahko zasledimo na ameriških oddelkih za književnost. Oddelki za filozofijo v Združenih državah so imeli svojo zadnjo krizo v štiridesetih in petdesetih – v obdobju, ko je analitična filozofija dovršila svoj prevzem. Od takrat se ni zgodil noben dramatičen generacijski preobrat, razen nenadnega vznika feministične filozofije kot novega področja specilizacije v sedemdesetih letih. Posledice radikalizma so (...) sicer imele velik vpliv na matrice številnih drugih disciplin na univerzi, toda ameriško filozofijo so pustile večinoma nedotaknjeno. Veliko analitičnih filozofov je bilo politično aktivnih, toda zaradi te aktivnosti niso spreminjali svoje profesionalne samopodobe ali svojih bralnih navad.There is often said to be a “crisis” in the humanities departments of American universities. But people who say this usually have in mind the excessive political correctness which is still sometimes found in US departments of literature. American philosophy departments had their last crisis back in the 1940’s and 1950’s—the period during which analytic philosophy accomplished its takeover. There has been no dramatic generational shift since then, except for the sudden emergence, in the 70’s, of feminist philosophy as a new area of specialization. Whereas the aftermath of the radicalism of the 60’s had a profound impact on several disciplinary matrices elsewhere in the university, it left American philosophy largely unaffected. Many analytic philosophers were politically active, but this activity usually did not lead them to change either their professional self-images or their reading habits. (shrink)

Mišljenje koje ukazuje na značenje posrednika u procesu spoznaje jednim svojim dijelom ulazi u područje gnoseologije. Probijajući se do biti promišljanoga, te odstranjujući ono što pripada posrednicima u procesu spoznaje, ovo je mišljenje dijelom i svojevrsna »proširena hermeneutika «. Proučavajući napredovanje spoznaje o posredovanosti same spoznaje, te napredovanje iskustva u kontekstu medija posredovanja, ovo je mišljenje i svojevrsna fenomenologija. Sabirući u sebi teorijsko, praktičko i poetičko, filozofija medija želi biti mišljenje koje nije određeno slikom, gramatikom, pojmom, kontekstom, performanceom, psihologijom (...) nastupa, tehnologijom – ali sve to želi imati u sebi sačuvano i nadvladano. Transmisija znanja više nije samo stvar riječi. Nakon lingvističkog obrata i ikoničkog obrata, sve smo bliže shvaćanju da je i jednom i drugom obratu u osnovi bio medijski obrat. (shrink)

Polazeći od situacije u kojoj se sve više uviđa da bismo morali mijenjati naš odnos prema prirodi, može biti značajno postaviti pitanje – može li Whiteheadova filozofija prirode, koja predstavlja jedan izuzetan i izniman misaoni sustav, cjelovitu teoriju prirode, pomoći u nastojanju da se ponovno zadobije pojam prirode u mišljenju? U tome smislu, ovdje se u najopćenitijim naznakama razmatraju neki temeljni pojmovi i karakteristike Whiteheadove filozofije prirode.Ključni pojmovi Whiteheadove filozofije prirode su: ‘proces’, ‘organizam’ i ‘aktualni entitet’. Stvarnost je proces (...) koji istovremeno predstavlja i subjekt kao koordinirajući princip jedinstva. Proces se sastoji od događaja koji se nalaze u dinamičkom međuodnosu. U prvom planu ove teorije prirode koja, drugačije i od Aristotela ali i od Descartesa, ‘prirodno’ misli u njegovoj organizmičkoj kvaliteti, nalazi se vrijeme a ne supstancija. Whiteheadova filozofija prirode, kao empirijsko-pragmatična metafizika, polazi od kauzaliteta i teleologije kao dva različita aspekta jedinstvenog procesa. U prirodi je na djelu komplementarni odnos kauzaliteta i teleologije, determinizma i slobode. Aktualni entiteti posjeduju svoju unutarnju, teleološku dinamiku koja je ograničena kroz njihovu relaciju s ukupnim Univerzumom.U kategorijalnom pojmu ‘aktualni entitet’ Whiteheadova filozofija nudi koncept za formuliranje jedinstva između fizičkih i psihičkih fenomena stvarnosti. Priroda i duh, tijelo i svijest, fizičko i psihičko, ne nalaze se u odnosu dihotomije. Ljudski i ne-ljudski život ne dijeli nikakva apsolutna granica. U metafizičkom i kozmološkom pogledu, Whiteheadova filozofija prirode, u svom nastojanju da se osigura kozmičko jedinstvo prostorne i vremenske dimenzije svijeta, prirode i povijesti, duha i materije, koncipirana je panteistički.In the situation in which necessity of changing our attitude towards the nature is becoming increasingly obvious, it could be important to ask the following question – is Whitehead’s natural philosophy, which represents one remarkable and outstanding system of thought, one integral natural philosophy, capable of giving assistance in our attempt of regaining the notion of nature in thought? Thereby, some grounding terms and characteristics of Whitehead’s natural philosophy are discussed here in a manner of a broad sketch.Grounding terms of Whitehead’s natural philosophy are: ‘process’, ‘organism’, and ‘actual entity’. Reality is the process which at the same time represents a subject as a coordinative principle of unity. Process is compiled out of the events which are in a dynamic interrelationship. In a focus of this theory of nature, which in contrast to Aristotle and Descartes thinks of ‘nature’ in its organismic quality, is time not the substance. Whitehead’s natural philosophy, being the empirical-pragmatical metaphysics, starts from causality and teleology as two different aspects of the unique process. Complementary process of causality and teleology, determinism and freedom, have an effect on nature. Actual entities posses their inner, teleological dynamics which is limited through their relation with the Universe in total.In categorial term ‘actual entity’ Whitehead’s philosophy offers the concept for formulating the unity between physical and psychical phenomena of the reality. Nature and spirit, body and conscience, physical and psychical, are not in the relation of dichotomy. Human and non-human life are not divided by any absolute boundary. In metaphysical and cosmological outlook, Whitehead’s natural philosophy in its attempt of providing the cosmic space–time unity of the world, nature and history, spirit and matter, is outlined as pantheistic. (shrink)

Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentisha Coomaraswamyja povezana je tradicionalnom filozofijom. Estetika, u modernom smislu, nema veze s tradicionalnom filozofijom umjetnosti, čiji temeljni princip nije »umjetnik je posebna vrsta čovjeka«, nego »svaki je čovjek posebna vrsta umjetnika«. Coomaraswamy nastoji redefinirati suvremeni pristup umjetnosti. Suvremeni umjetnici ne stvaraju svoja djela u skladu s Vječnim Istinama. Apstraktna umjetnost nije ikonografija transcendentalnih formi nego stvarna slika razjedinjenog uma. U cilju redefiniranja pristupa umjetnosti, temeljni se jezik umjetnosti mora promijeniti; edukatori i kustosi moraju (...) biti odgovorni za poučavanje o istinskoj prirodi umjetnosti; umjetnost ne može biti jednaka estetskom iskustvu; društvo se mora reorganizirati u društvo bazirano na vokaciji, što je analogno Platonovu mišljenju.Philosophy of Art in the thinking of Anande Kentish Coomaraswamy is connected with traditional philosophy. Aesthetics in modern sense has nothing to do with traditional philosophy of art which basic principle is “The artist is not special kind of man” but “Every man is special kind of artist”. Coomaraswamy wants to redefine contemporary approach to art. Contemporary artist does not create in accordance with Eternal Truth.art is not iconography of transcendental forms but real picture of disoriented mentality. In order to redefine approach to art basic language of art must be changed; educators and curators must have responsibility to teach about true nature of art; art can not be equal with esthetic experience; society must be reorganized into one that is based on vocation in analogy with Plato’s thought. (shrink)

U kompleksnom ispreplitanju znanosti i javnosti već je Oton Kučera krajem 19. stoljeća vidio važnu ulogu filozofije »koja savjesno računa sa napretkom prirodne znanosti« kojoj »stadosmo na prag« s novim razumijevanjem prirodnih procesa i pojava. Budući da su mediji u približavanju znanstvenih informacija javnosti nesumnjivo najučinkovitiji, ovdje ću prikazati rezultate recentnih europskih i američkih anketa o informiranosti javnosti o znanosti , o stavovima javnosti prema znanosti i očekivanju javnosti od znanosti. Ukratko ću se osvrnuti na utjecaj medija s obzirom na (...) sadržaj i na neke od modela komuniciranja znanosti te opisati vrste i osobine publike za znanost u javnosti. Naime, korelacija znanja i pozitivnih stavova postoji do određenog stupnja informiranosti i dosadašnje su studije pokazale da kod donošenja odluka ili zauzimanja stava prema osjetljivim ili rizičnim pitanjima veliku ulogu imaju vjerovanja, više nego informiranost ili znanje. Nakon analize nekolicine studija slučaja, moj će zaključak biti da filozofija može pomoći upravo u tim najslabijim točkama javnoga razumijevanja i prihvaćanja znanosti. (shrink)

Deklaracija o svjetskome ethosu, što su ju predstavnici velikih svjetskih religija i manjih duhovnih konfesija usvojili na drugom Parlamentu religija svijeta u Chicagu 1993., utrla je put prema onoj vrsti sporazumijevanja koju nije imala nikada do sada. Naime, pokušaji dijaloga među religijama, ekumenizam i tolerancija, koji su bili ključni pojmovi u drugoj polovini 20. stoljeća, imali su bazični nedostatak, a to je pokušaj prihvaćanja i uvažavanja tuđeg učenja, koje se razlikuje od vlastitoga, tj. sve se svodilo na »vježbanje tolerancije«. Naspram (...) navedenih nastojanja u međureligijskoj i međukonfesionalnoj suradnji, svjetski ethos nastoji doći do zajedničkih temelja, i to ne samo zajedničkih u religijama već i u nereligijskim etičkim sustavima, te se trudi pronaći i odrediti ethos na kojemu bi se zasnivale profesije koje čine bazu razvoja suvremenog društva.Declaration Toward a Global Ethic, adopted by representatives of great world religions and lesser spiritual confessions at II. Parliament of World Religions in Chicago 1993, have paved the way towards that kind of understanding that was never reached before. Namely, attempts of dialogue between religions, ecumenisms of tolerances, that were key terms in the second half of 20th century, all have basic failure, i.e., an attempt to accept and respect doctrines of the others, different from our own, i.e. everything was reduced to “practicing tolerance”. Against the above mentioned efforts in interreligious and interconfessional cooperation, the global ethic try to reach the common grounds, not just common in religion but also in unreligious ethical systems, and it attempts to find and determine the ethos which should serve as fundamentals for professions that make basics of contemporary society development. (shrink)

Recenzija knjige: Wu Xiaoming Filozofija i Zhexue Put k drugome i natrag Prijevod: Zorana Baković, Mario Rebac Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkoga društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2006.

Slijedeći Fichteovu misao da »svatko izabire onakvu filozofiju kakav je tko čovjek«, u članku se ocrtavaju misaoni sklopovi stvaralačkoga opusa Ante Pažanina, u nastojanju da se na taj način osvijetle stožerne sastavnice njegove životne filozofije. Pažaninova istraživanja o filozofiji kao strogoj znanosti, fenomenologiji, praktičnoj filozofiji, etici i politici imaju znatan odjek i utjecaj ne samo u Hrvatskoj nego su zapažena i u svijetu. Na međunarodnoj pozornici privukla je zanimanje njegova osebujna koncepcija normativne političke filozofije u kojoj kritički rasvjetljuje i ukazuje (...) na posljetke suvremene znanstveno-tehničke civilizacije. Nasuprot novovjekovnom odvajanju etike od prava i politike, Pažanin se oslonio na aristotelovsku tradiciju praktične filozofije koja polazi od jedinstva etike i politike. Praktičnu filozofiju promatra kao samostalno i neovisno područje o poietičnoj techne i teoretskoj episteme. Takav pristup praktičnoj filozofiji nadilazi poteškoće aprirornoga univerzalizma teoretskoga utemeljenja etičkih normi te bolje odgovara suvremenoj raznovrsnosti svijeta života i njegovoj složenosti. Pažaninovu životnu filozofsku misiju može se prispodobiti Gadamerovu opisu »nasljedovanja« Aristotela u nastojanju filozofa da se pomoću filozofske teorije stavi u službu ljudske prakse. Njegova je praktična životna filozofija svojevrsno misaono nastojanje oko razumijevanja i posuvremenjenja odnosa između refleksivnih oblika teorije i praktične umnosti povijesnoga svijeta života. Filozofska refleksija za njega ima zadaću ne samo primjereno razumjeti praktični svijet nego ga time i odgovorno mijenjati u nastojanju za ozbiljenjem najvišega ljudskog dobra kao bitne svrhe čovjekova življenja. (shrink)

The Zagreb Royal Academy, the successor of the former Jesuit Neoacademy, was founded in 1776 as the central institution of higher education in Croatia as part of the educational reform in the Austro-Hungarian Empire. After presenting the basic characteristics of the reform concept, the paper deals with the teaching of theoretical philosophy at the Zagreb Academy. Philosophy was taught by E. Raffay, A. Minković, G. Valičić, S. Čučić, S. Pogledić, S. Moyses, and S. Muzler until the abolition of the Academy (...) in 1850. In the transitional period of 1773-1776, theoretical philosophy was taught by V. Kalafatić (ethics by F. Sebastijanović). Philosophy, along with other subjects (primarily mathematics, physics, and history), was studied for two years, including logic, metaphysics, moral philosophy, and empirical psychology. Textual documentation of theoretical (as well as practical) philosophy is represented by printed examination theses that were publicly defended at the Academy. The most significant systematic work of theoretical philosophy, however, is Čučić's "Philosophia critice elaborata". A new, updated bibliography of these theses is also presented in the supplement. [Zagrebačka kraljevska akademija, nasljednica prijašnje isusovačke Neoacademije, osnovana je, u sklopu školske reforme u Austrijskoj Monarhiji, 1776. godine kao središnja visokoškolska ustanova u Hrvatskoj. Nakon izlaganja osnovnih karakteristika reformske koncepcije, rad se bavi nastavom teorijske filozofije na zagrebačkoj akademiji. Filozofiju su do ukinuća Akademije 1850. godine predavali E. Raffay, A. Minković, G. Valičić, S. Čučić, S. Pogledić, S. Moyses i S. Muzler. U prijelaznom razdoblju 1773-76. god. teorijsku je filozofiju predavao V. Kalafatić (etiku F. Sebastijanović). Filozofija se, uz ostale predmete (prvenstveno matematiku, fiziku i povijest), slušala dvije godine i to logika, metafizika i moralna filozofija i empirijska psihologija. Tekstovnu dokumentaciju teorijske (kao i praktičke) filozofije predstavljaju tiskane ispitne teze koje su se na Akademiji javno branile. U dodatku ,se donosi i nova, dopunjena bibliografija tih tezarija. Teorijski je međutim najznačajnije Čučićevo sustavno djelo "Philosophia critice elaborata«.]. (shrink)

One of the fundamental problems in the philosophy of psychology is to determine the relation between personal and subpersonal explanations of human behavior. The problem of determining the relation between the personal and subpersonal levels is called the “interface problem”. This paper has two goals. The first is to introduce the domestic reader to the interface problem from the perspective of the philosophy of psychology. The second goal is to show that insufficient focus on the interface problem and its potential (...) solutions can lead to uncritical and fallacious reasoning that can have significant consequences for particular debates in philosophy of medicine and philosophy of law. (shrink)

Name der Zeitschrift: Kant-Studien Jahrgang: 105 Heft: 3 Seiten: 418-420.

Pregledujem sedanje slepe ulice zahodne filozofije in predlagam nov začetek. V sedanjem trenutku prevladujejo tri najmočnejše pojmovne opcije; skepticizem, kognitivni privilegij in historicizem. Prvi je škandal, drugega zavračajo vse strani, tretji pa je trenutno dokaj zanemarjen. Historicizem ali zgodovinskost - pojem, daje mišljenje notranje historizirano, da je mišljenje zgodovina - je edini velik nov prispevek moderne filozofije k glavnim pojmovnim virom zahodne tradicije. Sodobna filozofija, posebno angloameriška analitična filozofija, je v bistvu nadaljevanje filozofije 17. stoletja in predkantovske filozofije (...) 18. stoletja, ki ju begajo »nepomembnosti« 19. stoletja; kontinentalna filozofija, v glavnem francoska in nemška, pa se je zdaj pripravljena prilagoditi ahistoricizmu analitične filozofije. Predlagam ponovno odkritje historicizma in prepoznam številne različne strategije, ki dajejo prednost taki politiki, za katero napovedujem, da bo še enkrat prišla na vrsto v naslednjem stoletju. Še posebej skrbno raziskujem vidike prve filozofije, zaprtih sistemov, rešitev problemov reference in predikacije, odnos med naravo in kulturo, odnos med realizmom in idealizmom in naravo ter funkcijo osebe ali sebstva. Ugotavljam, da se sodobna filozofija mora spoprijeti s prispevki Kantovega konstruktivizma in Heglove simbioze in iti preko obeh. Med dokazovanjem orišem splošno krivuljo zahodne filozofije vse do današnjih časov. (shrink)

Članek obravnava problem odsotnosti jaza v japonski budistični filozofiji. Dogcvi in Nishida, oba zagovornika budistične vadbe zazen, sta svoji filozofiji gradila na odsotnosti jaza in dala tudi originalni toeriji telesa. Filozofija odsotnosti jaza, ki se veže na problem praznine v budizmu, pomeni tudi izziv sodobni evropski filozofiji, ker zahteva preverjanje predpostavk racionalnosti in mišljenja.

Artykuł poświęcono krytycznej analizie kilka wybranych argumentów pojawiających się we współczesnej dyskusji dotyczącej interpretacji stwórczego działania Boga w świecie przyrody, rozpatrywanego w kontekście teorii ewolucji. W szczególności zwrócono uwagę na zastrzeżenia wobec tej teorii wysuwane przez niektórych przedstawicieli kreacjonizmu ujętego w ramy systemu metafizyki św. Tomasza, którzy nie widzą możliwości uzgodnienia ewolucji z teologiczną prawdą o stworzeniu świata przez Boga. Rozpatrzono również argumenty leżące u podstaw teorii inteligentnego projektu, która głosi, że oparta na przypadku ewolucja nie może w sposób adekwatny (...) wyjaśnić „nieredukowalnej złożoności” żywych organizmów, i że w związku z tym należy przyjąć, iż na przebieg procesów ewolucyjnych mają zasadniczy wpływ bezpośrednie działania Boga—Inteligentnego Projektanta. (shrink)

v. 1. Indijska filozofija i odabrani tekstovi -- v. 2. Iran, Islam, Kina, Japan i odabrani tekstovi.

Name der Zeitschrift: Kant-Studien Jahrgang: 107 Heft: 3 Seiten: 429-450.

Miran Božovič, an expert in modern philosophy, in his new work begins to read some literary works from the 17th, 18th and 19th centuries in the light of philosophical theories, either explicitly or implicitly contained in them. These range from little-known novels such as G. Daniel's Journey to the World of Descartes (1690) and Fontenell's State of the Philosophers (1682), through 18th century classics, Diderot's Rameau's nephew, to one of the greatest 19th century novels, Melville's Moby Dick (1851) and Tolstoy's (...) short stories Kreutzer's Sonata (1889)--Publisher's website. (shrink)