Results for 'demokracija vlasničkog tipa'

50 found
Order:
  1.  2
    On the Public Reason and the Difference Principle.Nebojša Zelič - 2023 - Filozofska Istrazivanja 43 (3):469-480.
    One of the important questions in the interpretation of Rawls’s philosophy is the connection between the two problems he wrote about throughout his life – justice and legitimacy. In this paper, I take the difference principle as a special feature of Rawls’s theory of justice, while I take the idea of the public reason as a special aspect of his theory of legitimacy, and I try to show that both aspects are connected, that is, that we should not see them (...)
    No categories
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  2. Attainments (Vibhuti pada). Vibhūtipādaḥ - 2021 - In Christopher Key Chapple (ed.), Sacred thread: Patanjali's Yogasutra. New Delhi: DK Printworld.
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  3.  21
    Demokracija ili demokratsko društvo. Deweyev pojam demokracije u kontekstu radikalno ljevičarske misli.Olga Simova - 2010 - Synthesis Philosophica 25 (1):65-76.
    Članak razmatra pojam demokracije Johna Deweya u odnosu na ranije i suvremene radikalno ljevičarske ideje. Ističu se slična epistemološka, antropološka i politička stajališta u ovim teorijama. Vrlo je važno odbacivanje ili podcjenjivanje političke demokracije i naglasak na demokratskom životu s ciljem stvaranja novog društva, posve drukčijeg od postojećih društava. Članak je podijeljen u tri dijela. Prvi dio istražuje razumijevanje demokracije kao nepolitičkog fenomena i kao sinonima za novi oblik ljudske egzistencije u mladog Marxa te kasnijim stavovima Marxa i Lenjina o (...)
    No categories
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  4.  14
    Demokracija i (ne)obrazovanje: Platon, Humboldt i Bolonjski proces.Barbara Zehnpfennig - 2010 - Synthesis Philosophica 25 (1):121-130.
    Političko je obrazovanje dio općeg obrazovanja; utoliko se doima smislenijim posvetiti se opsežnijem, kako bi se ono podrobnije moglo razvrstati na odgovarajući način. Stoga sljedeća promišljanja ne trebaju stajati direktno pod geslom »demokracija i obrazovanje«, već imaju za zadaću razjasniti pitanje »obrazovanja u uvjetima demokracije«. U tu će svrhu Bolonjski proces ponajprije biti prikazan kao izričaj dominantnog razumijevanja obrazovanja u Njemačkoj odnosno Europi. Nakon okretanja ka humboldtovskom pojmu obrazovanja kao izrazu ideala, nekoć karakterističnog za široka područja školskog i univerzitetskog (...)
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  5.  8
    Demokracija i globalna kriza. Vanjski uzroci globalne krize.Fahrudin Novalić - 2011 - Filozofska Istrazivanja 31 (1):109-128.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  6.  9
    Radikalna demokracija in moderna.Chantal Mouffe - 1988 - Filozofski Vestnik 9 (1).
    Avtorica obravnava aktualne razprave o modernizmu in postmodernizmu z vidika projekta radikalne demokracije. Dokazuje, da zavračanje moderne racionalistične univerzalistične epistemologije ne pelje nujno v politični konserva-tivizem. Nasprotno, kritika te epistemologije odpira možnosti za artikulacijo projekta radikalne in pluralne demokracije. Avtorica označuje ta projekt kot nadaljevanje demokratične revolucije s pomočjo postmodernistične kritike.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  7.  2
    Demokracija kot glagol.Žiga Vodovnik - 2015 - Ljubljana: Založba Krtina.
  8.  10
    Religija, demokracija i solidarni personalizam: na putu ka svjetskoj kulturi i civilizaciji.Bojan Žalec - 2011 - Filozofska Istrazivanja 31 (1):85-100.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark   2 citations  
  9.  11
    Demokracija na prekretnici - sloboda, jednakost, pravednost. Uz 150. obljetnicu rođenja Johna Deweya. Uz temu.Pavo Barišić - 2011 - Filozofska Istrazivanja 31 (1):3-4.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  10.  14
    Demokracija i američka izuzetnost.Stipe Grgas - 2004 - Synthesis Philosophica 19 (2):459-474.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  11.  16
    Demokracija škole. O sukobu između demokratskog odgoja i političkog učenja obrazovanja u savjesti učitelja.Reinhard Mehring - 2010 - Synthesis Philosophica 25 (1):109-119.
    Polazeći od nekih razmatranja o obuci učitelja općenito, a i o normativnom primatu liberalizma nad demokracijom, autor zagovara stajalište da bi političko obrazovanje u srednjim školama trebalo podučavati osnove političkih institucija i pravnog sistema kao takve. Međutim, čini se da postoji rastući konflikt između učenja demokraciji i sposobnosti političkog prosuđivanja u sve kompleksnijoj i raznolikijoj političkoj stvarnosti.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  12.  7
    Liberalizem in radikalna demokracija.Chantal Mouffe - 1986 - Filozofski Vestnik 7 (1-2).
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  13.  6
    Globalna neo-liberalna demokracija u »minimalnoj« državi. »Stegnuće politike«.Ankica Čakardić - 2006 - Filozofska Istrazivanja 26 (4):849-860.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  14.  5
    Socialna ustavna demokracija: iz filozofije in teorije v prakso.Andraž Teršek - 2017 - Koper: Založba Univerze na Primorskem.
  15.  22
    Klasični pragmatizam i demokracija. Poimanje demokracije i pedagogije Johna Deweya u perspektivi teorije djelovanja.Jörg Wernecke - 2010 - Synthesis Philosophica 25 (1):19-36.
    John Dewey je, mimo Ch. S. Peircea i W. Jamesa, znan ne samo kao utemeljitelj klasičnog američkog pragmatizma, već i po bitnom obolu razvoju suvremene reformske pedagogije, kao i obolu legitimaciji demokratskog društvenog modela, što je u međuvremenu postalo poznato i izvan okvira akademskog konteksta obrazovanja. U sljedećem članku valja iz perspektive teorije djelovanja sistematski detektirati implicitan odnos među njegovim konceptima pragmatizma, pedagogije i demokracije, kao i manevarski prostor ili ograničenja koja odatle proizlaze za sadašnjost. Uslijed spomenutog, u središte dospijeva (...)
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  16.  18
    O statusu iskaza murovskog tipa.Gin Meri Mek - 1997 - Theoria 40 (3):105-124.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  17.  6
    Argumentacija in demokracija.Jelica Šumić-Riha - 1993 - Filozofski Vestnik 14 (1).
    Avtorica obravnava alternativo med skeptično in racionalno argumentacijo kot izsiljeno izbiro, s katero se konstituira tako subjekt v navadni govorici kakor subjekt v demokraciji. Članek analizira skeptično in racionalno argumentacijo kot dva načina, kako se subjekt lahko izogne izsiljeni izbiri in nemožnosti govorice na eni strani in neutemeljenosti demokracije na drugi. Subjekt skeptične argumentacije se izogne temu, da bi vzel nase brezopornost govorice in demokracije, tako, da ubeži v neskončno ponavljanjerefutacije, subjekt racionalne argumentacije pa v neskončno približevanje pogojem idealne argumentacije.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  18. O realizat︠s︡ii algoritmov tipa "Kora" s pomoshchʹi︠u︡ reshenii︠a︡ sistem bulevykh uravneniĭ spet︠s︡ialʹnogo vida.I. M. Platonenko - 1983 - Moskva: Vychislitelʹnyĭ t︠s︡entr AN SSSR.
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  19. Kumārilabhaṭṭakr̥ta tantravārttika kā smr̥tipāda.Vinītā Sinhā - 1989 - Dillī, Bhārata: Īsṭarna Buka Liṅkarsa.
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  20. O metricheskikh svoĭstvakh algoritmov tipa "Kora" dli︠a︡ odnogo klassa binarnykh tablit︠s︡.E. V. Di︠u︡kova - 1986 - Moskva: Vychislitelʹnyĭ t︠s︡entr AN SSSR.
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  21.  22
    Razvoj ontološkog dokaza za Božju egzistenciju i Tillichovo poimanje ontološkog tipa filozofije religije.Dubravko Arbanas - 2013 - Filozofska Istrazivanja 33 (1):123-137.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  22. """ Otpor!" kao postmoderni Faust: društveni pokret novog tipa, tradicija prosvećenog reformizma i" izborna revolucija" u Srbiji.Slobodan Naumović - 2006 - Filozofija I Društvo 2006 (31).
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  23.  9
    Martha C. Nussbaum, Ne profitu: zašto demokracija treba humanistiku.Petar Šegedin - 2013 - Prolegomena 12 (1):156-165.
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  24.  13
    Prošireno jastvo i identitet kroz vrijeme.Ana Grgić & Marina Novina - 2022 - Disputatio Philosophica 23 (1):65-76.
    U ovom članku raspravljamo o hipotezi proširenog jastva Andyja Clarka i Davida Chalmersa, a osobito o prigovoru prema kojemu proširenom jastvu nedostaje stabilnost i kontinuitet koji su potrebni da bismo ga smatrali identičnim kroz vrijeme. Pokušavamo pokazati da je taj prigovor neodrživ. Raspravljamo i o gledištu prema kojemu se drugi tip jastva, to jest narativno jastvo, također može shvatiti kao prošireno, i tvrdimo da stabilnost i kontinuitet toga tipa jastva također nisu ugroženi ako ga proširimo izvan granica čovjekova tijela. (...)
    No categories
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark   1 citation  
  25.  33
    Mintis kaip tarpinė teritorija tarp žodžio ir vaizdo.Jūratė Baranova - 2015 - Žmogus ir Žodis 17 (4).
    Šiame straipsnyje siekiama atsakyti į klausimą, kas galėtų susieti filosofiją ir vizualiuosius bei žodinius menus. Ar įmanoma ir jei taip, tai kaip įmanoma reflektuoti visus menus kaip vieno kūrybinio įvykio momentus? Siekiant atsakyti į šį klausimą, pirma, aptariamas logikos ir kūrybiškumo susikertant menui ir filosofijai susidūrimas, antra – žodžio ir vaizdo nebendramatiškumas, surastas / išrastas belgų siurrealisto René Magritte’o ir reflektuotas Michelio Foucault. Čia sugrįžtama prie klasikinio F. Niezsche’s disputo su Sokratu apie logikos ir kūrybiškumo priešpriešą ir siekiama atsakyti į (...)
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  26. Vitgenštajn o znanju, izvesnosti i skepticizmu.Aleksandra Davidović - 2016 - Theoria: Beograd 59 (3):93-104.
    Predmet ovog rada je Vitgenštajnovo razlikovanje i novo razumevanje pojmova znanja i izvesnosti u spisu O izvesnosti iz kojih proističe i njegova inovativna kritika skepticizma. On pokazuje da čitava rasprava o skepticizmu nastaje zato što i tradicionalni epistemolozi poput Mura i skeptik pogrešno shvataju prirodu takozvanih murovskih iskaza koji predstavljaju sadržaj naših osnovnih verovanja kao i naš stav prema njima. Vitgenštajn tvrdi da ovi iskazi nisu ni istiniti ni lažni već da funkcionišu poput pravila te da stoga ne mogu biti (...)
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  27.  20
    Odgoj i etika demokratskog karaktera.Mark Evans - 2010 - Synthesis Philosophica 25 (1):77-91.
    U članku se, prije svega, tvrdi da većina odgojne prakse u liberalno-demokratskom društvu službeno teži promicanju, kako ga nazivam, ‘ideala demokratskog karaktera’ za građane budućnosti. On utjelovljuje deweyjevsko uvjerenje da demokracija nije samo oblik političke zajednice nego i način življenja u kojem se pojedinci mogu razvijati u socijalno pravednim okolnostima. Zahtjevna priroda tog ideala se može činiti problematičnom, no nastojat ću pokazati da tomu nije slučaj. Ono što jest problem je omjer u kojem aktualna teorija i praksa odgoja odudara (...)
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  28.  17
    Razumeti ustavo.Andrej Kristan - 2014 - Revus 23:7-11.
    Prvi del prispevka obravnava besedilno ustavo – in argument namena, s katerim razlagalci včasih radi istovetijo svoje odločitve v konkretnem sporu z voljo ustavopisca. Takšno rabo tega argumenta avtor izpodbije. Z miselnim eksperimentom pa nato utrjuje še, da bi ustavna teorija morala razlikovati med istočasno vplivnimi a) besedilno ustavo, b) predstavnoskladnimi oziroma ideološkimi ustavami in c) habitusom v smislu družbene ustave. | Besedilo je bilo napisano ob dvajsetletnici Ustave RS in objavljeno v jubilejnem zborniku: Igor Kaučič , Dvajset let Ustave (...)
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  29.  8
    Modeli zgodovine znanosti.Vojislav Likar - 1990 - Filozofski Vestnik 11 (1).
    Avtor obravnava Serresovo kritiko koncepta globalne zgodovine na eni strani in njegovo relati-viziranje koncepta rekurentne zgodovine znanosti na drugi strani. Iz dejstva, da je mogoče v realni zgodovini znanosti odkriti vsaj dva osnovna tipa temporalnosti: sekano, diskontinuirano temporalnost invencije in kontinuiteto tradicije, izpelje Serres trditev, da lahko kompleksnost zgodovinskega razvoja znanosti pojasnimo le s kombinacijo zveznih in nezveznih modelov zgodovine znanosti.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  30.  19
    Liberalism and globalization.Milorad Stupar - 2005 - Filozofija I Društvo 2005 (27):91-107.
    In the main part of the paper an analysis of liberalism and globalization has been offered. It has been argued in the third part of the paper that the process of association between Serbia and Montenegro and European Union would contribute substantially to the solution of the so called "coordination problem" in Serbia and Montenegro-the country heavily burdened and ravaged by its historical past, recent civil wars, NATO bombardment and corruptive economy. U radu se razmatraju pojmovi liberalizma i globalizacije. Rezultati (...)
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  31.  3
    Utemeljitelji Hrvatskog filozofskog društva u borbi protiv dogmatizma.Lino Veljak - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (3):547-553.
    U članku se rekonstruira politički i duhovni kontekst osnivanja Hrvatskoga filozofskog društva kao i temeljna motivacija njegovih utemeljitelja. Nakon Drugoga svjetskog rata iz Sovjetskog je Saveza importiran marksističko-lenjinistički dogmatizam staljinističkog tipa te je uspostavljen kao obvezatan okvir svake filozofije. Mlađi utemeljitelji usredotočili su svoje filozofske napore na kritiku i delegitimiranje dogmatizma. Ukazali su na unutarnje protuslovnosti i na neodrživost marksističko-lenjinističkog dogmatizma, te na njegovu nespojivost s Marxovim mišljenjem. Time su stvorili pretpostavke za razvitak jedne međunarodno priznate filozofije u šezdesetim (...)
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  32.  7
    Teorija holarhijske evolucije Kozmosa ili holističko obgrljivanje fragmentiranih svijesti.Sanja Veršić - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (2):415-434.
    U teoriji holarhijske evolucije Kozmosa Wilber razlikuje četiri temeljna tipa holarhija, shvaćajući da ih je nemoguće svesti na jednu, osnovnu holarhiju. Mapa četiriju kvadranata ukazuje na dimenzionalnost i »dubinskost« njegove kozmologije. Pojmovi »holon« i »holarhija« ključni su pojmovi u Wilberovoj interpetaciji stupnjeva spiralnoga razvoja ljudske svijesti. U teoriji spiralne dinamike društvenoga razvoja Dona Becka i Chrisa Cowana poznati su kao »Memi« – sustavi temeljnih vrijednosti, reprezentanti beskonačnih stupnjeva progresa ili regresa. Na modelu »spiralne dinamike« Wilber interpretira stupnjevanje unutarnje transformacije (...)
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  33.  9
    F. Nietzsche ir G. Deleuze: Sėslumo simptomatika ir nomadiško mąstymo akistatos.Arūnas Mickevičius - 2006 - Problemos 69.
    Remiantis F. Nietzsche’s ir G. Deleuze’o tekstų analize, siekiama parodyti, kad pagal klasikinio mąstymo kanonus ypač problemišku dalyku tampa naujos minties pasirodymo galimybė. Klasikinis mąstymas traktuojamas kaip sėslios egzistencijos tipas ir jam priešinamas klajokliškas, nomadiškas mąstymas. Pasitelkiant Deleuze’s išskirtus atpažinimo ir susitikimo modelius, pirma, siekiama pagrįsti požiūrį, kad ir Nietzsche’s filosofiją galime vadinti nomadišku mąstymu ir atitinkančią susitikimo modelį ir antra, siekiama išryškinti naujybės specifiką ir jos steigties transcendentalines sąlygas. Reikšminiai žodžiai: valia siekti galios, interpretacija, simptomatika, sėslusis mąstymas, nomadizmas, atpažinimo (...)
    No categories
    Direct download (3 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  34. Bullrich Lineal Park, Buenos Aires-Narrow strip surrounded by traffic as urban green space.Natalia Penacini - 2009 - Topos: European Landscape Magazine 67:66.
    Prior to this intervention the site used to be a degraded fiscal property, that functioned as a bus yard, a police legal deposit, and a restaurant parking lot. Underneath it runs the Maldonado stream culvert, covered by a concrete slab at a depth of only -20cm. Next to the site is a 5m high railroad embankment. The plot is strategically located at the end of Juan B. Justo avenue and works as a gateway to the Tres de Febrero park (also (...)
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  35.  9
    Najprej kot farsa, nato kot tragedija: Louis Rossel in državljanska vojna v Franciji.Jason Barker - 2018 - Filozofski Vestnik 39 (2).
    Kljub temu, da je bil Louis Rossel eden vodilnih akterjev v francoski državljanski vojni, se ga veliko manj spominjamo in je tudi veliko manj spoštovan kot vodilni misleci komune. Tu analiziram njegovo sodelovanje pri tem dogodku in pri predhodni kampanji Nacionalne obrambe, opirajoč se pri tem tako na biografijo Edith Thomas kot na Rosslova lastna posthumna dela. Prevladujoča domneva, da je Rossla motivirala lastna ambicioznost, ki naj bi bila pogubna za usodo komune in nasprotujoča njenim revolucionarnim egalitarnim načelom, se na (...)
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  36.  32
    Ugrožava li globalizacija demokraciju?Pavo Barišić - 2008 - Synthesis Philosophica 23 (2):297-303.
    Tema je ovoga članka odnos između modernog procesa globalizacije i demokracije. Razmatranje započinje konceptom demokracije, njegovim različitim značenjima i raznim slojevima, zamkama i paradoksima, posljedicama i učincima, prednostima i nedostatcima u obzoru suvremenog života. Nakon uvoda u temu, članak ocrtava kratki povijesno-filozofijski pregled razvoja globalizacije od drevnih vremena do suvremenog svijeta. Žarište filozofskog gledišta jest ono dvojice značajnih autoriteta i nasuprotnih pristupa u procesu razvoja ‘svjetskog društva’ – Immanuela Kanta i Georga Wilhelma Friedricha Hegela. Kant je objasnio sredstva statusa ‘svjetskog (...)
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  37.  15
    Politisation de la pensée deleuzienne, position de minorité dans le marxisme.Sibertan Blan - 2009 - Filozofija I Društvo 20 (2):75-95.
    Polazeci od prve krivulje u izradi koncepta 'postajanja-manjinom' Deleza i Gatarija ispitujemo odnos koji postoji izmedju dva pravca problematizacije tog koncepta: analize istorijskih antagonizama cije su drustvene manjine danas 'nad-odredjeno' mesto; identifikacije jednog tipa pozicije unutar kolektivnih nacina iskaza. Time razmatramo, isto tako, i problem onoga sto bi moglo da znaci politicko zauzimanje manjinske pozicije u diskursu. Upravo na taj nacin suocavamo borbe manjina shemi borbe klasa, ispitujemo odredjene veze izmedju procesa 'proleterizacije' i 'minorizacije' te na toj osnovi zasnivamo (...)
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  38.  16
    Religious Europe, Russia and Serbia past and present: Arguments of empirical evidence: The case of Russia.Mirko Blagojevic - 2008 - Filozofija I Društvo 19 (2):81-115.
    Ovaj prilog je nastavak autorovog teksta iz proslog broja casopisa 'Filozofija i drustvo'. U prilogu autor razmatra evoluciju religijske svesti ruskog stanovnistva i medjusobni odnos drustva, religije i crkve predstavljajuci je u vidu svojevrsnog religijskog klatna. Ispitujuci kretanje pomenutog klatna autor analizira religijsku situaciju i vernicku strukturu carske, sovjetske i savremene Rusije. U tom dugom vremenskom periodu mogu se postulirati tri tipa vernicke strukture: stabilna vernicku strukturu dorevolucionarne Rusije, destabilizovana vernicka strukture u sovjetsko vreme, restabilizovana struktura tokom 90-ih godina (...)
    Direct download (3 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  39.  16
    A philosophical approach to the 'religion - national mythology' synthesis.Nonka Bogomilova - 2009 - Filozofija I Društvo 20 (3):83-96.
    The paper analyses the philosophical aspects of the 'religion - national mythology' synthesis. The main directions of the study are as follows: 1. Both on the individual and social plan, the orientation of the transcending universalizing power of religion could vary depending on the macro-social movements a community /or an individual/ is involved in. For the individual as for the community, religion could be a cultural position transcending ego and ethno-centrism, mono-cultural tendencies; in situations of internal differentiation and disintegration of (...)
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  40.  19
    Kulturni pluralizam i pravednost u recepciji Willa Kymlicke.Marita Brčić - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (1):49-61.
    Shvaćajući kulturni pluralizam kao činjenicu suvremenog liberalno demokratskog društva, uočava se njegova problematičnost u odnosu na same liberalno-demokratske ideje. Demokracija polazi od prava većine, a liberalizam polazi od pojedinca kojemu su osigurana temeljna prava i dužnosti zanemarujući činjenicu njegova mogućeg pripadanja manjinskoj kulturi. Može li se odgovor na zahtjev kulturne različitosti pronaći isključivo u teoriji ljudskih prava ili je potrebno dopustiti postavljanje posebnih prava za pripadnike različitih manjinskih kultura? Je li takva posebna prava dovode u pitanje ideal jednakosti koji (...)
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  41.  12
    Religious processes as intercultural interaction: Contours of a sociological discourse.Sergej Lebedev - 2009 - Filozofija I Društvo 20 (1):37-48.
    During 'cyclic' historical periods it would be correct to interpret religious processes in terms of interaction of two essentially different, but substantially, structurally and functionally comparative types of integrating cultural complexes that, in historical perspective, compete with each other on the effect on individuals and society in general. Such complexes represent secular and religious culture. Contemporary socio-cultural situation can be defined as an asymmetric representativeness of both secular and religious cultures. In a modern secular society, dominance of a secular culture (...)
    No categories
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  42.  15
    Jocasta’s kinsfolk: Marx, Freud and Oedipus among contemporary antiphilosophers.Borislav Mikulic - 2007 - Filozofija I Društvo 18 (3):9-30.
    The text deals with the recently renewed issue of?antiphilosophy? in the self-understanding of some prominent contemporary continental philosophers but not only them, such as Alain Badiou and Slavoj Zizek, both referring to the psychoanalyst and theoretician of discourse Jacques Lacan. Starting with a metaphorical analysis of the verdict made by Marx of?merely interpretive? character of philosophy in relation to?the study of real world? and with his comparison of philosophy with?masturbation?, the text addresses new appeals to?antiphilosophy? as samples of a token (...)
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  43.  46
    "Otpor" - a postmodern Faust: new social movement, the tradition of enlightened reformism and the electoral revolution in Serbia.Slobodan Naumovic - 2006 - Filozofija I Društvo 2006 (31):147-194.
    Otpor is discussed in the text as a complex and contradictory new type of social movement, whose members attempted to contribute to the tradition of enlightened reform of social and political life in Serbia, simultaneously in a highly pragmatic and in a creative, possibly even irresponsible manner. After the introduction, analyzed are popular and media narratives on the characteristics of the movement, dilemmas concerning the founding of the movement and meaning of its key symbols, and the Faustian question of goals (...)
    Direct download (3 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark   1 citation  
  44.  9
    Utopija med žanrom in konceptom.Neda Pagon - 1993 - Filozofski Vestnik 14 (1).
    Avtorica umešča utopije oziroma utopične tekste v zgodovino idej in ugotavlja, da je žanr utopičnega romana s tematiko o realnih in idealnih oblikah vladavin prispeval k odkrivanju resnega v utopijah. Skozi ta postopek si utopija prisvoji zahteve racionalnega diskurza, postane izziv racionalnosti. Določanje tipa racionalnosti, ki je na delu v utopijah pa pomeni iskanje statusa koncepta. Utopija se vzpostavi kot anti-koncept — kot sistematično nasprotovanje realnemu; kot protimodel — v tem je razvidni pomen utopije za racionalnost.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  45.  10
    Politika identiteta i demokratska pravednost.Raul Raunić - 2011 - Filozofska Istrazivanja 31 (4):719-734.
    Je li politika identiteta novi emancipacijski potencijal koji u formalizam liberalnih demokracija unosi zbiljski kulturni, socijalni i vrijednosni sadržaj grupnih identiteta ili se pak radi o kategorijalno proturječnom i neodrživom projektu koji razara autonomiju liberalnodemokratskog građanstva?Autor nastoji uravnoteženo odvagnuti značaj, poteškoće i doseg politike identiteta. U prvom dijelu razmatra se slojevitost i dinamičnost osobnih i grupnih identiteta, te političke artikulacije identiteta koje prethode današnjim raspravama. U drugom dijelu razmatraju se zahtjevi i poteškoće politike identiteta. One proizlaze iz njezina ishodišna (...)
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  46.  11
    Harm, Liberty, and Contagious Diseases in John Stuart Mill’s Philosophy.Ivan Cerovac - 2023 - Filozofska Istrazivanja 43 (1):117-129.
    The paper analyses John Stuart Mill’s harm principle and its proper application in the process of drafting and evaluating laws, political decisions, and measures used to prevent the spread of contagious diseases. By interpreting Mill as an epistemic democrat and an epistemic liberal, the paper focuses on Mill’s thoughts regarding the decision-making procedures appropriate for legislation in a pandemic. Additionally, it discusses the proper division of epistemic and political labor, one of the most important mechanisms Mill uses to filter the (...)
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  47.  2
    When the Law Becomes a “Prison”.Josip Berdica & Dražen Rudan - 2023 - Filozofska Istrazivanja 43 (3):529-552.
    On the twentieth anniversary of the death of one of the most important contemporary political and social philosophers, John B. Rawls (1921–2002), in this paper the authors deal with his understanding of the relationship between civil disobedience and freedom within the framework of a liberal constitutional democracy based on the rule of law. The fundamental starting point of Rawls’s theory, and thus of this work, is that civil disobedience expresses disobedience to the law within the limits of fidelity to the (...)
    No categories
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  48.  7
    Delo in možnost demokratičnega javnega prostora.Franck Fischbach - 2013 - Filozofski Vestnik 34 (3).
    Na podlagi Deweyjevega razlikovanja med »zgolj združbenim obnašanjem« in »resnično družbenim obnašanjem« skuša članek pokazati, da lahko delo razumemo kot tisti dejavnik, ki omogoča prehod od prvega do drugega, tj. do skupnosti delovanja oziroma do sodelovanja. Izpeljava izpostavi demokratične zmožnosti, ki so lastne delu, in nazadnje privede do možnosti, da bi delovno okolje obravnavali kot demokratično javno mesto, ki bi lahko utemeljevalo vse druge prostore te vrste.
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  49.  4
    Karakteristike demokratske školske kulture i demokratskoga školskog vođenja u osnovnim školama iz učiteljske perspektive.Monika Pažur - 2020 - Metodicki Ogledi 27 (2):49-74.
    This paper describes research into the development and characteristics of particular qualities of democratic school culture and democratic school management in primary schools. The research involved 651 teachers from the City of Zagreb and Zagreb County. Research involved a survey that used a questionnaire containing the Instrument for measuring characteristics of democratic school management and the Instrument for measuring the characteristics of democratic school culture. Overall, the results show that teachers perceive management in their schools as moderately democratic to very (...)
    No categories
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  50.  3
    O pravoj ideji Ljevice.Sergio Volodia Marcello Cremaschi - 2005 - In Pavo Barišić (ed.), Demokracija i Eticka. Hrvatsko filozofsko drustvo. pp. 47-56.
    I discuss the origins of the idea of a political “Left”. I trace them back to historical circumstances of the French Revolution and, behind them, to ways of symbolical representation to be located within the framework of symbolic spatial organization of the social space. “Left” is, more than a concept, a symbol or a metaphor. That Left is connected in its very roots with the idea of equality. The very idea of democracy is connected in a similar way both to (...)
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark