Abstract

Filozofija u suvremenom mišljenju nema povlašteni status kraljice znanosti ili znanja uopće, nego je dio suvremene kulture mišljenja. Kako pritom razumjeti kulturološko pozicioniranje filozofije, filozofijsko je pitanje legitimacije njezina promišljanja. Kultura pak sama više nije jednostavno opći pojam koji znači neko stanje izgrađenosti i obogaćenosti, bilo kad je mišljenje ili neka druga domena ljudskog u pitanju. Ona je, naspram razdoblju koje ne mora sezati dalje od 50-ih godina 20. stoljeća, danas predmet izučavanja, ali i legitimiranja cijelih sustava znanja koji u svom diskursu obuhvaćaju i filozofiju i sve ono postojeće teorijsko uz filozofiju. Naziv kulturalnih studija npr. , obuhvaća domenu koja zahvaća u mnoge filozofeme suvremenih filozofija kako bi postali njihovi relevantni dijelovi. Suvremeni odnosi kulture i identiteta u bitnom promišljaju koliko je ovaj odnos posredovan i filozofijskim smislom . Nadalje, situiranje kulture u mnoge suvremene misaone i društvene kulturne i kulturološke fenomene otkriva mogućnost ponovnog promišljanja, filozofskog i drugog, što kultura jest i kako je uopće danas razumjeti . Time se postavlja i pitanje treba li danas uopće promišljati kulturu kao samo jedan empirijski proces ili je riječ o novome teorijskom pothvatu koji na kulturu više ne gleda kao na empirijski supstrat suvremenoga građanskog društva, već kao samosvojni teorijski pokušaj tematiziranja temeljnih problema čovjeka u dosluhu ili izvan filozofijskih postavki. Zato je bitno promisliti razumijevanje filozofije kao moguću sastavnicu nekoga od suvremenih promišljanja i vidjeti je li filozofija samo jedno pomoćno metodološko oruđe suvremenih pitanja o kulturi ili u njima ima neka temeljnija utemeljenja.Philosophy in the modern opinion does not have the privileged status as the queen of science or knowledge in general, but is a part of the modern culture of opinion. However, how we understand the cultural studies’ position of philosophy is the philosophical question of the legitimacy of its discussion. Culture itself is no longer a general concept signifying a state of construction and richness, whether opinion or some other domain of human is in question. It is, compared to a period which does not need to go further than the 1950s, a subject of study, as well as legitimacy, of entire systems of knowledge that comprehend both philosophy and all existing theory in its discourse. The label of cultural theories, for example , consists of a domain that reaches into many philosophems of modern philosophies in order to become its relevant parts. The modern relationship between culture and identity significantly discuses how much this relationship is mediated through the philosophical sense . Furthermore, the situating of culture in many modern cognitive and social, cultural and cultural science phenomena, uncovers the possibility of rethinking, philosophical and other, of what culture is and how it can be understood today . This means asking whether culture should be understood today as just another empirical process or as a new theoretic endeavor , which no longer sees culture as an empirical substrate of the modern civil society, but as an autonomous theoretical attempt to discuss the basic human problems within or outside of philosophic premises. This is why it is important to discuss the understanding of philosophy as a potential element of some modern thoughts and see if philosophy is only an auxiliary methodological tool for modern questions about culture, or if it more fundamentally grounded in them