Abstract

Karstologija je već svojim nastankom, prije oko 120 godina, bitno obilježena kao djelovanje koje se ne može ograničiti na jednu disciplinu, nego je odgovorna prema prostoru krša, što po procjenama zauzima do petine svjetskog kopna. Tijekom 20. stoljeća primarno je razvijana kao dio fizičkih geoznanosti te primjenjivana u građevinarstvu, šumarstvu i poljoprivredi, a krajem 20. stoljeća definirana kao nezavisni, integralni znanstveni sustav koji se razvio iz multidisciplinarnog sklopa znanosti koje su neovisno proučavale specifična krška pitanja. Definirana kao holistička znanost, karstologija je tek na svom početku, pa se od primjene humanističkih pristupa, koji su zadnjih desetljeća imali prevratnička iskustva u percepciji prirode, očekuje mnogo. Ti su pozivi karstologiji na Dinarskom kršu još izazovniji jer je ona nastala na toj najvećoj europskoj cjelini te je kao svoje stručne termine uzela i planetarno afirmirala niz narodnih naziva za krške pojave. U tekstu se iznose osnovni problemi povezani s aktualnom percepcijom krša, koja se temelji na njegovoj parcijalnoj slici, a ne cjelini. Nadalje, obrazlažu se neke štetne posljedice, razmatra pojam holizma i mogućnost njegove primjene u karstologiji, dosadašnja iskustva karstologije s holističkim pristupom te analizira kakve zahtjeve postavlja holizam prema krškim znanostima.