Istina u umjetnosti. Refleksije o spoznajnim aspektima vizualne umjetnosti: Truth in the Art. Reflections on Cognitive Aspects of Visual Art

Filozofska Istrazivanja 29 (3):567-586 (2009)
  Copy   BIBTEX

Abstract

Problematiziranje viđenja i vidljivog predstavlja tipični i bitno određujući filozofijski problem već od samih početaka filozofije. Platon i Aristotel ustoličuju osnovne načine pristupa zbilji koja, bilo da je shvaćena kao iluzija ili osjetilna datost , uvijek ostaje ono pred-očeno. Ovdje pokušavamo razmotriti neke aspekte koji ukazuju na spoznajni karakter vizualne umjetnosti , a prepoznajemo ih kao svijest o realnom.Povijesni razvoj umjetnosti s obzirom na njen spoznajni karakter prvi se put eksplicitno pojavljuje kod Hegela. Nužna posljedica takvog razvoja kod Hegela jest tzv. kraj umjetnosti odnosno to da umjetnost koja nastaje ne odgovara više njezinom najvišem određenju i značenju. Njegovo predviđanje smrti umjetnosti najprije možemo pratiti u velikom dijelu umjetnosti XX. stoljeća koja napušta mimetičko prikazivanje, sve više težeći k apstrahiranju i destrukciji vizualnog u užem smislu. Usprkos tome, pokušat ćemo i takvo postupanje odrediti kao prikazivanje nečega ili kao činjenje nečega vidljivim, a to »nešto« je, po našem mišljenju, upravo ova svijest o realnom.The theorizing of seeing and visible has been a typical and essentially defining philosophical problem since the very beginning of philosophy. Plato and Aristotle define the basic ways of approaching to reality. Whether it is considered to be illusion or sensory givenness , it always remains presented. We try to analyze different aspects which point out the cognitive side of visual arts and which we recognize as consciousness of reality.The historical development of art, considering its cognitive character, appears explicitly with Hegel for the first time. The necessary consequence of such development, according to Hegel, is so called the end of art which means that art emerging does not correspond to its ultimate definition and meaning. His prediction of the death of art can be seen in the major part of the 20th century art, which abandons mimetic presentation and aims at abstraction and the destruction of visual in narrow sense. In spite of that, we are going to try to present even such an approach as the presentation of something or as making something visible. That “something” is, in our opinion, nothing else but the consciousness of reality

Links

PhilArchive



    Upload a copy of this work     Papers currently archived: 92,197

External links

  • This entry has no external links. Add one.
Setup an account with your affiliations in order to access resources via your University's proxy server

Through your library

Similar books and articles

Ontologijski prilaz umjetnosti U djelu Ivana fochta.Mladen Labus - 2005 - Filozofska Istrazivanja 25 (4):901-912.
Umjetnost, znanje, svjedočanstvo.Iris Vidmar & Elvio Baccarini - 2010 - Synthesis Philosophica 25 (2):333-348.
Pejovićevo promišljanje umjetnosti.Gordana Škorić - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (3):613-624.
Dijalektika identiteta moderne i postmoderne umjetnosti.Katarina Rukavina - 2011 - Filozofska Istrazivanja 31 (4):787-793.
Vjera, umjetnost i filozofija u Sørena Kierkegaarda.Josip Sanko Rabar - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (2):271-276.

Analytics

Added to PP
2015-02-02

Downloads
0

6 months
0

Historical graph of downloads

Sorry, there are not enough data points to plot this chart.
How can I increase my downloads?

Citations of this work

No citations found.

Add more citations

References found in this work

No references found.

Add more references