Abstract

Autor polazi od općeg razlikovanje između ljudskih, temeljnih i građanskih prava. Budući da takvo terminološko odvajanje nije provedeno u europskim ugovorima, primjećuje kako strogo razlučivanje između ljudskih, temeljnih i građanskih prava nije bezuvjetno nužno, a time ni smisleno. Stoga se orijentira na zajedničke vrednote pri temeljitoj analizi i vrednovanju zakonskoga normiranja ljudskih prava u Europskoj Uniji: Ugovora o Europskoj Uniji, Povelje o temeljnim pravima, drugih propisa i prakse europskih institucija. Mir kao osnovni cilj europskoga ujedinjenja može se stabilizirati prije svega pomoću slobode i poštivanja temeljnih i ljudskih prava. Najvažnija je osnova za izgradnju zajedničkoga europskog identiteta osvješćivanje zajedničkih europskih vrednota te temeljnih i ljudskih prava koja europski kulturni prostor obilježuju na poseban način, a Europi daju dušu