The socio-cultural dimension of creativity is an essential aspect of theoretical examinations of the phenomenon of musical creativity. Empirical research and practical experience have resulted in the need to reconceptualise and reinterpret the concept of musical creativity in education. The concept of collaborative creativity developed through the socio-cultural context itself. In school practice, collaborative creativity can be achieved among pupils, as well as among teachers who cooperate through integrative teaching, extracurricular activities, and project teaching. This paper will present some ways (...) in which to encourage collaborative musical creativity, with a special view to student experiences and the influence that collaborative creative processes have on their socialisation, motivation, and the practical implementation of acquired knowledge. The action research methodological framework was implemented in a Year 5 elementary school class during the 2017/2018 school year. The goal of the paper is to examine the potential for encouraging collaborative creativity in regular music teaching, as well as to indicate objective difficulties in undertaking this type of creative process in schools. (shrink)

Rad se bavi konstituisanjem tzv. postideoloske politike u novijoj evropskoj istoriji kao specificne politicke linije koja se suprostavlja svim ideologizacijama politike koje stupaju na snagu posle Francuske revolucije. Termin 'postideoloska politika' se objasnjava i prakticno se potkrepljuje analizom lika i dela trojice znacajnih evropskih drzavnika - Bizmarka Cercila i De Gola koji su prepoznati kao najsnaznije ispoljavanje onoga sto smo nazvali postideoloskom politikom, a koju pre svega karakterise kreativnost, fleksibilnost i izbegavanje svih rigidnih politickih formula. Koncept tzv. postideoloske politike (...) pociva na definiciji politike kao 'umetnosti moguceg' sto je zasticuje od bilo kakvog preteranog ideologizovanja. (shrink)

Rad se bavi konstituisanjem tzv. postideoloske politike u novijoj evropskoj istoriji kao specificne politicke linije koja se suprostavlja svim ideologizacijama politike koje stupaju na snagu posle Francuske revolucije. Termin 'postideoloska politika' se objasnjava i prakticno se potkrepljuje analizom lika i dela trojice znacajnih evropskih drzavnika - Bizmarka Cercila i De Gola koji su prepoznati kao najsnaznije ispoljavanje onoga sto smo nazvali postideoloskom politikom, a koju pre svega karakterise kreativnost, fleksibilnost i izbegavanje svih rigidnih politickih formula. Koncept tzv. postideoloske politike (...) pociva na definiciji politike kao 'umetnosti moguceg' sto je zasticuje od bilo kakvog preteranog ideologizovanja. (shrink)

Predmet rasprave bit će antropološki pristup mjestu kulture u procesu humanizacije čovjeka: koje su dobrobiti razvoja modernoga doba i koji se problemi javljaju u postindustrijskoj i još uvijek tehnološkoj civilizaciji? Što se promijenilo s obzirom na fundamentalnu ulogu kulture u ljudskom svijetu: a) kad je kultura postala industrijski proizvod u smislu »masovne kulture«, i b) pod utjecajem postmodernog relativizma ? Posljedice tih promjena analizirat će se s gledišta supstancijalnih ljudskih mogućnosti kao što su kreativnost i imaginacija, osnove referenci koje (...) se tiču smisla života, multidimenzionalna priroda strukture ljudskoga karaktera, sloboda ličnosti naspram vulgariziranog individualizma, itd. Postavlja se zaključno pitanje: je li kultura postala potčinjena ekonomizmu ili politici, umjesto da bude njihova osnova? (shrink)

Religija se vratila na mjesto političkog i kulturnog čimbenika. Nakon što su političke ideologije, čija su sekularna i svjetovna obećanja spasenja utjecala na povijest 20. stoljeća na radikalan način, obesnažena, ponovna pojava religije na globalnom nivou ne može biti zanemarena: kao žarišna sila po pitanju vođenja vlastitog života, kao jamac kulturnom identitetu i kao religijsko-politička kreativnost. Ne možemo više razumjeti trenutno stanje u svijetu, njegove krize, konflikte i ratove, ali također i samopercepciju i samosvjesnost izvaneuropskih kultura i naroda, ako (...) isto tako ne shvatimo da se religija kao »moć života« vratila. U dodatku skice ovog procesa ovaj članak postavlja pitanje: koji su kulturni i politički izazovi s kojima se posebno suočavaju sekularna društva Zapada? (shrink)

Recent scientific studies have shown that involving children in music activities influences their mental, emotional, and social development; music is, thus, being used increasingly for medical and therapeutic purposes. In order to discover whether some elements of particular methods of music therapy can be applied in music teaching in primary schools, we conducted a qualitative research in which the participants were third-year elementary school pupils in Osijek. To collect the data, we used a systematic observation procedure. Data analysis involved both (...) qualitative and quantitative analyses. The research results show that the introduction of elements of certain methods of music therapy is possible and that pupils are happy to participate in all the activities carried out. In doing so, pupils demonstrate imagination, creativity, independence at work, and willingness to cooperate. Novija znanstvena istraživanja pokazuju da uključivanje djece u glazbene aktivnosti utječe na njihov psihički, emocionalni i socijalni razvoj zbog čega se glazba sve više koristi i u medicinske, odnosno terapeutske svrhe. Kako bismo saznali je li moguće neke elemente iz pojedinih metoda glazboterapije primijeniti i u nastavi glazbe u osnovnoj općeobrazovnoj školi, proveli smo kvalitativno istraživanje u kojemu su sudionici bili učenici trećeg razreda jedne osnovne škole iz Osijeka. Za potrebe prikupljanja podataka koristili smo postupak sustavnog promatranja, a za analizu podataka kvalitativnu i kvantitativnu analizu. Rezultati istraživanja pokazali su da je uvođenje elemenata iz pojedinih metoda glazboterapije moguće te da učenici rado sudjeluju u svim provedenim aktivnostima. Pritom učenici iskazuju maštovitost, kreativnost, samostalnost u radu te spremnost na suradnju. (shrink)

Socio-kulturološka dimenzija kreativnosti nezaobilazni je aspekt u teorijskim razmatranjima fenomena glazbene kreativnosti. Empirijska istraživanja i iskustva iz prakse dovela su do potrebe za rekonceptualizacijom i reinterpretacijom pojma glazbene kreativnosti u obrazovanju. Upravo se kroz socio-kulturološki kontekst razvio i pojam ‘kolaborativna kreativnost’. U školskoj praksi kolaborativna se kreativnost može ostvariti među učenicima, ali i među nastavnicima koji surađuju kroz realiziranje integrativne nastave, izvannastavnih aktivnosti i projektne nastave. U ovom radu predstavit će se neki oblici poticanja kolaborativne glazbene kreativnosti, s (...) posebnim osvrtom na iskustvo učenika i utjecaj koji su zajednički stvaralački procesi imali na njihovu socijalizaciju, motivaciju, ali i na praktičnu primjenu usvojenih znanja. Za metodološki okvir iskorišteno je akcijsko istraživanje provedeno u jednom odjeljenju petog razreda osnovne škole tijekom školske godine 2017./2018. Cilj rada je otvoriti pitanja o mogućnostima poticanja kolaborativne kreativnosti u redovitoj nastavi glazbe, ali i ukazati na objektivne poteškoće za realizaciju ovog oblika kreativnog procesa u školskim uvjetima. The socio-cultural dimension of creativity is an essential aspect of theoretical examinations of the phenomenon of musical creativity. Empirical research and practical experience have resulted in the need to reconceptualise and reinterpret the concept of musical creativity in education. The concept of collaborative creativity developed through the socio-cultural context itself. In school practice, collaborative creativity can be achieved among pupils, as well as among teachers who cooperate through integrative teaching, extracurricular activities, and project teaching. This paper will present some ways in which to encourage collaborative musical creativity, with a special view to student experiences and the influence that collaborative creative processes have on their socialisation, motivation, and the practical implementation of acquired knowledge. The action research methodological framework was implemented in a Year 5 elementary school class during the 2017/2018 school year. The goal of the paper is to examine the potential for encouraging collaborative creativity in regular music teaching, as well as to indicate objective difficulties in undertaking this type of creative process in schools. (shrink)

Novija znanstvena istraživanja pokazuju da uključivanje djece u glazbene aktivnosti utječe na njihov psihički, emocionalni i socijalni razvoj zbog čega se glazba sve više koristi i u medicinske, odnosno terapeutske svrhe. Kako bismo saznali je li moguće neke elemente iz pojedinih metoda glazboterapije primijeniti i u nastavi glazbe u osnovnoj općeobrazovnoj školi, proveli smo kvalitativno istraživanje u kojemu su sudionici bili učenici trećeg razreda jedne osnovne škole iz Osijeka. Za potrebe prikupljanja podataka koristili smo postupak sustavnog promatranja, a za analizu (...) podataka kvalitativnu i kvantitativnu analizu. Rezultati istraživanja pokazali su da je uvođenje elemenata iz pojedinih metoda glazboterapije moguće te da učenici rado sudjeluju u svim provedenim aktivnostima. Pritom učenici iskazuju maštovitost, kreativnost, samostalnost u radu te spremnost na suradnju. (shrink)