U Republici Hrvatskoj biti ravnatelj/ica odgojno-obrazovne ustanove nije više samo funkcija nego i zanimanje. Obveze i prava ravnatelja/ica odgojno-obrazovnih ustanova proizlaze iz zakonske regulative, dok su kompetencije ravnatelja od 2020. određene standardom zanimanja i standardom kvalifikacije. Ovim se radom na temelju Standarda zanimanja i Standarda kvalifikacije ravnatelja/ica odgojno-obrazovnih ustanova kojima su određene kompetencije ravnatelja/ica odgojno-obrazovnih ustanova želio utvrditi stupanj ravnateljskih kompetencija stečenih formalnim nastavničkim obrazovanjem. Formalno nastavničko obrazovanje podrazumijeva stjecanje kompetencija za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama. Te se (...) class='Hi'>kompetencije u Republici Hrvatskoj stječu u okviru nastavničkih smjerova sveučilišnih diplomskih studija. Istraživanjem se procjenjivala razina stečenih kompetencija odnosno znanja i vještina tijekom takvog obrazovanja, a koja je primjenjiva u poslovima ravnatelja, a provedeno je metodom ankete na uzorku od 200 ravnatelja/ica osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Anketirani ravnatelji/ice iskazali su zadovoljstvo kompetencijama stečenim formalnim nastavničkim obrazovanjem posebice za poslove koji se odnose na organizacijsko upravljanje odgojno-obrazovnim procesom i suradnju s roditeljima i vanjskim okruženjem. Međutim, istraživanjem su uočene grupe kompetencija koje ravnatelji/ice ocjenjuju kao nedostatne, uz naglašenu potrebu za profesionalizacijom ravnateljske funkcije. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu provođenja dodatnih programa edukacija ravnatelja/ica koji bi im omogućili stjecanje znanja i vještina koja nisu stekli formalnim obrazovanjem, a ključna su za upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom. (shrink)

Sustainable development – as a concept of changes directed at creating an environment in which a person lives in harmony with nature – is nowadays an imperative. Laws and regulations concerning sustainable development exist, but the implementation of related topics in curricula is sporadic, led by few teachers sensible to eco-topics, and realized mainly through specific project activities. Even though the curricular reform in Croatia recognized the importance of sustainable development and introduced the cross-curricular topic devoted to it, the realization (...) of related educational goals is questionable. The conceptual complexity of the new curriculum that is based on interdisciplinarity presupposes knowledge and skills that go beyond those provided to future teachers during their formal education. The aim of this paper is to present the most important moments in the history of education for sustainable development in Croatia. Further, based on the research by different authors, we shall present didactic guidelines that can help teachers with implementation of the new curriculum. (shrink)

The roles of educators in adult education are constantly changing. Educators are increasingly called mentors, counselors, motivators, and evaluators: roles for which it is inevitable to have a wide range of generic and specific competencies. Given the scarce number of studies on the competencies of educators in Croatia, a survey was conducted to examine and analyze the attitudes of employees of adult education institutions on key competencies needed to work with adults and to determine attitudes about the importance of certain (...) groups of competencies. The total number of participants in the research was 91. The data was collected through an online survey. The results of the research suggest that employees of adult education institutions believe that working with adults requires social and counseling competencies, competencies for designing and understanding learning, teaching, and evaluation, competencies for developing educational programs, using new technologies and continuous professional development. In addition, they understand the importance of competencies for the adult education process. (shrink)

Predmet ove disertacije se u najširem smislu može posmatrati kao odgovor na meta-epistemološko pitanje o zadatku epistemologije i načinu na koji bi epistemološki projekat trebalo voditi. U radu prikazujemo i kritički analiziramo debatu savremenih metafilozofa o ulozi, a posledično i prirodi intuicija u savremenoj analitičkoj filozofiji. Osnovni cilj našeg rada je da odbranimo stav da epistemičke intuicije igraju ulogu evidencije u okviru metoda analize pojma znanja. Ovaj stav deo je standardne slike o epistemološkoj metodologiji koja se poslednjih godina dovodi u (...) pitanje, kako od strane naučno orijentisanih filozofskih naturalista, tako i filozofskih tradicionalista. Kao ključni problem izdvajamo neuspeh zastupnika standardne slike o filozofskoj metodologiji da ponude odgovor na pitanje prirode intuicija. Prema našem mišljenju ovaj neuspeh posledica je propusta koji prave kako zastupnici, tako i kritičari pozivanja na intuicije u filozofiji kada pristupaju ovoj metafilozofskoj debati. Jednom kada uvidimo da moramo podrobnije razumeti metode u okviru kojih se pozivamo na intuicije, uočićemo da filozofske intuicije ne smemo posmatrati kao homogenu klasu, već da ispitivanju njihove prirode moramo pristupiti u okviru pojedinačnih filozofskih disciplina. Kada smo ovu strategiju primenili u našem istraživanju došli smo do zaključka da intuicije kao izraz pojmovne kompetencije igraju ulogu evidencije u metodima pojmovne analize i misaonog eksperimenta koji su karakteristični za savremenu analitičku epistemologiju. (shrink)

The aim of the present study, which involved preschool teachers, was to explore the area of working with musically gifted children. In particular, we focused on the identification of musically gifted children and monitoring of their musical development, preschool teachers’ competence for working with children, and evaluation of factors important for the development of musically gifted children. Research results showed that the majority of preschool teachers: were able to identify musically gifted children; rarely monitored and documented children’s musical development systematically (...) and did not acquire enough knowledge for working with musically gifted children during their formal and informal education. Among the important factors influencing the development of musically gifted children, preschool teachers pointed out motivation to work with musically gifted children, identification of musically gifted children, cooperation with music experts and parents, and implementation of additional musical activities. Cilj ovog istraživanja, koje je uključivalo odgojitelje u vrtiću, bio je istražiti područje rada s glazbeno nadarenom djecom. Posebno smo se usredotočili na otkrivanje glazbeno nadarene djece i praćenje njihovog glazbenog napretka, kompetencije odgojitelja za rad s djecom i procjenom čimbenika važnih za razvoj glazbeno nadarene djece. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina odgojitelja: uspjela otkriti glazbeno nadarenu djecu; rijetko su sustavno pratili i dokumentirali glazbeni napredak djece i nisu stekli dovoljno znanja za rad s glazbeno nadarenom djecom tijekom svog formalnog i neformalnog obrazovanja. Među važnim čimbenicima koji utječu na razvoj glazbeno nadarene djece odgojitelji su istaknuli motivaciju za rad s glazbeno nadarenom djecom, otkrivanje glazbeno nadarene djece, suradnju s glazbenim stručnjacima i roditeljima te provedbu dodatnih glazbenih aktivnosti. (shrink)

Cilj ovog istraživanja, koje je uključivalo odgojitelje u vrtiću, bio je istražiti područje rada s glazbeno nadarenom djecom. Posebno smo se usredotočili na otkrivanje glazbeno nadarene djece i praćenje njihovog glazbenog napretka, kompetencije odgojitelja za rad s djecom i procjenom čimbenika važnih za razvoj glazbeno nadarene djece. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina odgojitelja: uspjela otkriti glazbeno nadarenu djecu; rijetko su sustavno pratili i dokumentirali glazbeni napredak djece i nisu stekli dovoljno znanja za rad s glazbeno nadarenom djecom (...) tijekom svog formalnog i neformalnog obrazovanja. Među važnim čimbenicima koji utječu na razvoj glazbeno nadarene djece odgojitelji su istaknuli motivaciju za rad s glazbeno nadarenom djecom, otkrivanje glazbeno nadarene djece, suradnju s glazbenim stručnjacima i roditeljima te provedbu dodatnih glazbenih aktivnosti. (shrink)

Uloge edukatora u obrazovanju odraslih kontinuirano se mijenjaju, a sve ih se češće naziva mentorima, savjetnicima, motivatorima i evaluatorima, odnosno pridaju im se uloge za koje je nužno posjedovanje širokog spektra generičkih i specifičnih kompetencija. S obzirom na oskudan broj provedenih studija o kompetencijama edukatora u Republici Hrvatskoj, provedeno je istraživanje s ciljem ispitivanja i analiziranja stavova zaposlenika ustanova za obrazovanje odraslih o ključnim kompetencijama koje su potrebne za rad s odraslima te utvrđivanja stavova o važnosti pojedinih skupina kompetencija. U (...) istraživanju je sudjelovao 91 ispitanik, a podaci su prikupljeni mrežnim anketiranjem. Rezultati istraživanja sugeriraju da zaposlenici ustanova za obrazovanje odraslih smatraju da je za rad s odraslima potrebno posjedovati društvene kompetencije, kompetencije savjetovanja odraslih polaznika, osmišljavanja i razumijevanja procesa učenja, poučavanja i vrednovanja, kompetencije razvoja obrazovnih programa i korištenja novih tehnologija te kompetencije kontinuiranog profesionalnog razvoja, kao i da razumiju njihovu važnost za proces obrazovanja odraslih. The roles of educators in adult education are constantly changing. Educators are increasingly called mentors, counselors, motivators, and evaluators: roles for which it is inevitable to have a wide range of generic and specific competencies. Given the scarce number of studies on the competencies of educators in Croatia, a survey was conducted to examine and analyze the attitudes of employees of adult education institutions on key competencies needed to work with adults and to determine attitudes about the importance of certain groups of competencies. The total number of participants in the research was 91. The data was collected through an online survey. The results of the research suggest that employees of adult education institutions believe that working with adults requires social and counseling competencies, competencies for designing and understanding learning, teaching, and evaluation, competencies for developing educational programs, using new technologies and continuous professional development. In addition, they understand the importance of competencies for the adult education process. (shrink)

Osnovno pitanje koje rad pokreće je na koji nam način istraživanje ideje univerziteta omogućuje da danas pred njom otvorimo nove horizonte? Fichteovo, Schleiermacherovo i Humboldtovo inzistiranje na obrani autonomije univerziteta stvorilo je novi problem – sudbinsko vezivanje univerziteta za državu pokazalo se kao preveliko breme. Pritisnut zahtjevima države za proizvođenjem profesionalne kompetencije, u svijetu koji je sve više insistirao na administrativnoj i privrednoj funkcionalnosti i efikasnosti, univerzitet se sve više udaljavao od svojih modernih prosvjetiteljsko-humanističkih okvira, odnosno, od proklamirane emancipatorske (...) uloge znanja. Međutim, on je jednako bio žrtvom visoko podignutog tona kojim je bio praćen govor filozofa njemačkog idealizma. Univerzitet tako biva razapet između znanosti, nacije i države. Ideja univerziteta se time pretvorila u ideologiju univerziteta. Dijagnoza je glasila da je univerzitet ostao bez svoje ideje. Tako se danas odgovor na pitanje ima li ideja univerziteta još uvijek snagu legitimizacije same institucije, kod Habermasa, Lyotarda i Derridaa, poklapa s pokušajem »buđenja« samih živih aktera univerziteta, profesora i studenata. Današnji put filozofije u nekakvo novo legitimiziranje univerziteta moguće je samo ako ova revidira svoj stav prema toj instituciji. Možemo li re-legitimiziranje univerziteta shvatiti kao jedan novi vic?!Die Grundfrage dieser Studie ist wie diese Forschung uns ermöglichen könnte, vor der Idee der Universität einen neuen Horizont zu öffnen. Fichtes, Schleiermachers und Humboldts Behharen auf der Verteidigung der Autonomie der Universität hat ein anderes Problem verursacht – schicksalhafte Beziehung der Universität mit dem Staat, die sich als zu schwierige Belastung erwiesen hat. Unter dem Einfluss des Staates eine professionelle Kompetenz zu produzieren, in der Welt, die an Verwaltungs- und Wirtschaftlichsfunktionalität und Leistungsfähigkeit zunehmend insistierte, entfernte die Universität weiter von ihren modernen aufklärerisch-humanistischen Rahmen, d.h. von der verkündigten emanzipatorischen Rolle des Wissens. Die Universität war, aber, gleichartig das Opfer des hoch gehobenen Tons, mit dem die Philosophen des deutschen Idealismus über sie gesprochen haben. Damit wird die Universität zwischen Wissenschaft, Nation und Staat verspannt. Die Idee der Universität verwandelte sich in die Ideologie der Universität. Die Universität ist ohne ihre Idee geblieben. So heute zustimmt, bei Habermas, Lyotard und Derrida, die Antwort auf die Frage ob die Idee der Universität immer noch die Institution selbst legitimieren könnte, mit dem Versuch des Erwachens der „lebendigen Akteure“ der Universität, Professoren und Studenten. Der heutige Weg der Philosophie in eine neue Legitimierung der Universität ist möglich nur wenn sie ihre Haltung zu der Institution revidiert. Können wir die Re-Legitimierung der Universität als einen neuen Witz verstehen?! (shrink)

Glazbenim aktivnostima u vrtiću pripada značajna uloga, s obzirom da bavljenje takvim aktivnostima pridonosi razvoju glazbenih sposobnosti, ali i intelektualnom, socijalnom, emocionalnom i tjelesnom razvoju djeteta. U radu su istraženi stavovi odgojitelja predškolske djece prema glazbenim aktivnostima u vrtiću te samoprocjena kompetentnosti za njihovu realizaciju. Rezultati potvrđuju da slušanje glazbe predstavlja značajnu aktivnost slobodnog vremena odgojitelja predškolske djece. Potvrđeno je da odgojitelji kojima se sviđa klasična glazba imaju pozitivnije stavove prema glazbenim aktivnostima u vrtiću. Nije uočena povezanost odlazaka na koncerte (...) klasične glazbe, pohađanja dodatne glazbene poduke, pjevanja u zboru ili klapi te godina radnoga staža sa stavovima prema glazbenim aktivnostima. Rezultati istraživanja ne potvrđuju ni povezanost godina radnoga staža sa samoprocjenom kompetencije za realizaciju glazbenih aktivnosti. I, konačno, većina odgojitelja zadovoljna je opremljenošću vrtića instrumentima za djecu te računalima i projektorima, ali ne i instrumentima za odgojitelje. Musical activities in kindergarten play an important role, especially since engaging in such activities contributes to the development of musical capabilities and intellectual, social, emotional, and physical child development. This research examines the opinions of kindergarten teachers towards musical activities, as well as a self-assessment of their competencies to perform them. The results affirm that listening to music is a significant free time activity for kindergarten teachers. It has also been affirmed that teachers who enjoy classical music have more positive opinions towards musical activities in kindergarten. No connection was noted between opinions towards musical activities and attending classical concerts, additional musical education, singing in choirs or traditional a cappella groups, or years of work experience. The results of this research also did not affirm a connection between years of work experience and self-assessments of competencies to perform musical activities. Finally, the majority of teachers were satisfied with their schools’ stock of children’s instruments, computers, and projectors, but not with instruments for teachers. (shrink)

Istraživanje je provedeno na uzorku učenika trećih razreda strukovnih škola i gimnazija. Od uključenih učenika, gimnaziju je pohađalo njih 253, a srednje strukovne škole 352 učenika. Cilj istraživanja bio je ispitati neke specifičnosti u percepciji učenika srednjih škola o važnosti nastavnih predmeta iz područja likovnih umjetnosti. Napravljena je posebna analiza samo za dvije odabrane zavisne varijable: važnost nastavnih predmeta iz područja likovnih umjetnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih nastavnih predmeta te interes i zadovoljstvo sudjelovanjem u likovnim aktivnostima. (...) Rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika između učenika gimnazija i strukovnih škola u procjeni sudjelovanja u aktivnostima nastave likovne umjetnosti te u procjeni važnosti likovnih aktivnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih predmeta. Postoji statistički značajna spolna razlika u procjeni sudjelovanja u aktivnostima nastave likovne umjetnosti te u procjeni važnosti likovnih aktivnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih predmeta. Može se zaključiti da ispitanici nisu bili u mogućnosti procijeniti koliko i u koju svrhu će im u daljnjem školovanju i budućem zanimanju koristiti kompetencije stečene u nastavi likovne umjetnosti. This research was carried out on a sample of third year pupils of vocational schools and gymnasiums. Of the surveyed pupils, 253 of them attended gymnasiums, while 352 attended vocational secondary schools. The goal of this research was to examine specificities in secondary school pupils’ perceptions of the importance of subjects in the field of the fine arts. A separate analysis was undertaken for only two selected dependent variables: the importance of subjects in the field of the fine arts for developing memory and the ability to learn other subjects, and interest in and satisfaction with participation in fine arts activities. The results show that there is no statistically significant difference between the estimation of gymnasium and vocational school pupils regarding participation in fine arts activities or in their estimation of the importance of fine arts activities in developing memory and the ability to learn other subjects. There is a statistically significant gender difference in the estimation of participation in fine arts activities, as well as in the estimation of the importance of fine arts activities in developing memory and the ability to learn other subjects. It can be concluded that respondents were unable to estimate how much or why they would use competencies gained in fine arts teaching in their continued education or their future careers. (shrink)

Danas su nastavnici suočeni s brojnim izazovima, posebice u Hrvatskoj u kojoj je u tijeku provođenje opsežne reforme obrazovanja. Reforma obrazovanja stavila je u prvi plan drugačiju paradigmu procesa podučavanja i učenja koja zahtijeva od nastavnika neka nova znanja i vještine. Studije i analize pokazale su kako su upravo nastavnici najvažniji faktor ostvarenja obrazovnih ciljeva učenika. Pored stručnih kompetencija, za razvoj znanja, umijeća i stavova učenika od velike su važnosti i pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije nastavnika. U ovom se radu uz pomoć (...) podataka prikupljenih upitnikom na uzorku od 115 studenata željelo detektirati u kojoj su mjeri studenti dviju visokoškolskih institucija – Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskog katoličkog sveučilišta – zadovoljni inicijalnom nastavničkom naobrazbom te smatraju li je pogodnom i dovoljnom za izazove koje nosi njihovo buduće zanimanje. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da su studenti u prosjeku zadovoljni kvalitetom studija i nastavničke naobrazbe te da preferiraju postojeći model stjecanja pedagoških kompetencija uz predmetni studij. Rezultati istraživanja analizirani su u kontekstu ispitivanja potrebe za sadržajnim i praktičnim osmišljavanjem novog načina stjecanja nastavničkih kompetencija, odnosno dorađivanjem ili proširivanjem studija nastavničke naobrazbe. Today, teachers are faced with numerous challenges, especially in Croatia, where extensive educational reform is underway. Education reform has placed a new teaching and learning paradigm in the foreground that demands new knowledge and skills from teachers. Studies and analyses show that teachers are the most important factor in reaching pupils’ educational goals. In additional to professional competencies, pedagogical, psychological, didactic, and methodical teacher competencies are of great importance to the development of knowledge. Using survey data from a sample of 115 students, this paper examines the extent to which students of two institutions of higher education – the Faculty of Croatian Studies and the Catholic University of Croatia – are satisfied with their initial teacher education, and whether they consider it appropriate and sufficient for the challenges their future careers hold. The results of this research show that students are, on average, satisfied with the quality of their studies and teacher education, as well as that they prefer the existing pedagogical competency attainment model that is added to the regular subject study. The research results are analysed in the context of examining the need for a new design of such programmes, their refinement or expansion of teacher education study programmes. (shrink)

Information and communication technology is included in all social strata, and its role in upbringing has intensified. The readiness of teachers as educational professionals is a crucial element for the use and implementation of ICT in the educational process. With the sudden COVID-19 pandemic, teachers were faced with designing and implementing distance learning. This research aimed to determine parents’ attitudes on using information and communication technology in distance learning during the COVID-19 pandemic; a survey was conducted on 465 participants. It (...) was found that the largest number of research participants achieve average results that are above the mean value, which means that their attitude about distance learning is generally favorable. Statistically significant differences in the use of ICT were found in individual variables of attitudes towards distance learning concerning gender, age, level of education of participants, and the class attended by the participants’ children. Qualitative analysis of open-ended questions identified the need to standardize distance learning using the same or similar digital tools to ensure equal opportunities for all students. (shrink)

Today, teachers are faced with numerous challenges, especially in Croatia, where extensive educational reform is underway. Education reform has placed a new teaching and learning paradigm in the foreground that demands new knowledge and skills from teachers. Studies and analyses show that teachers are the most important factor in reaching pupils’ educational goals. In additional to professional competencies, pedagogical, psychological, didactic, and methodical teacher competencies are of great importance to the development of knowledge. Using survey data from a sample of (...) 115 students, this paper examines the extent to which students of two institutions of higher education – the Faculty of Croatian Studies and the Catholic University of Croatia – are satisfied with their initial teacher education, and whether they consider it appropriate and sufficient for the challenges their future careers hold. The results of this research show that students are, on average, satisfied with the quality of their studies and teacher education, as well as that they prefer the existing pedagogical competency attainment model that is added to the regular subject study. The research results are analysed in the context of examining the need for a new design of such programmes, their refinement or expansion of teacher education study programmes. (shrink)