Rad se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu, tragom prethodnih istraživanja, prvenstveno Petrovićevih i Marottijevih, ispitujem sadržaj i primjenu temeljnog filozofijskog pojmovlja zasnovanoga na riječi i pojmu biti, pri čemu je glavna primijenjena strategija filozofijsko tumačenje mišljenja tvorenog putem mehanizama hrvatskoga jezika. U drugom dijelu, tragom Veljakovih istraživanja o metafizičkim utvarama, ispitujem opasnosti usvajanja moguće nepotpuno razumljenog pojmovlja pomoću kojega oblikujemo predodžbe o (društvenoj) zbilji i po njoj djelujemo. Sidrište je razmatranja problem hipostaze jednoga, a u dijalogu s Veljakovim (...) razmatranjima hipostaziranja partikularnih bića nastojim raščistiti polazišno mjesto za mišljenje promjena u odnosu prema zbilji opstojanja. (shrink)

Ovaj se rad bavi problematikom tijela u filozofiji Jean-Luc Nancya. Za razliku od Husserla i Merleau-Pontya, Nancyeva je namjera govoriti o pluralnoj tjelesnosti kao temelju političke zajednice. Nije više riječ o fenomenološkoj, već o ontološkoj dimenziji razmatranja tjelesnosti. U osnovi naše egzistencije stoje tijela i dodir kao temelj našeg su-bivstovanja, a tjelesnost se shvaća kao stanovito su-bivstvovanje, jer pretpostavlja pluralitet i mnoštvenost.This article deals with problematic of body in Jean-Luc Nancy’s philosophy. In contrast to Husserl and Merlau-Ponty, Nancy’s intention (...) is to speak about plurality of corporeality as the basis of a political community. It is no longer about phenomenological, but ontological dimension of considering corporeality. In our existence’s foundation bodies and touch are the bases of our co-existence, and the corporeality is understood as a certain co-existence since it presupposes plurality and multitude. (shrink)