Hölderlinovo shvaćanje povijesti II.

Filozofska Istrazivanja 27 (1):95-111 (2007)
  Copy   BIBTEX

Abstract

Povijest je u Hölderlina shvaćena kao usud kroz koji se duh odašilje iz svojega prvotnog sjedinjenja u svoju razdvojenost. Unutar jedinstvenog povijesnog usuda razlikuju se osobito grčki i hesperijski usud, koji su međusobno bitno povezani. Posebni se usud dosuđuje prema određenom zakonu usuda, s obzirom na svrhu povijesti, tj. udaljenost i blizinu određenog povijesnog razdoblja od iskona povijesti. Povijest je u svojim pojedinačnim likovima razvoj samog iskona. Prikazujući se u povijesti, iskon se skriva u svojoj beskonačnosti i neiscrpnosti, sve dok se u povijesnim prevratima ne očituju kao takav, nakon čega se opet oblikuje jedan novi povijesni svijet, novo posebno uzajamno djelovanje prirode i umijeća.Jedinstvo iskona ne obnavlja se kao povratak u neposrednost prvoga stanja. Ono nije puko ponavljanje prvoga jedinstva, nego takvo stanje koje sjedinjuje jedinstvo i razdvajanje. Za razliku od povijesnog posredovanja, u kojem je moguće jedino prolazno tragičko pomirenje, tu se oba suprotna ne vraćaju k sebi tek u krajnjoj suprotstavljenosti, niti u odviše sjedinjenoj zamjeni, nego u takvom pomirenju u kojem se gubi svako prekomjerje i vlada istinska prisnost onog sjedinjenog.Die Geschichte ist bei Hölderlin als das Schicksal verstanden, wodurch der Geist sich aus seiner anfänglichen Vereinigung in seine Trennung schickt. Innerhalb des einheitlichen geschichtlichen Schicksaals unterscheiden sich besonders das griechische und das hesperische Schicksal, die aufeinander wesentlich hingewiesen sind. Das besondere Schicksal wird geschickt nach dem bestimmten Schicksalsgesetz, in Bezug auf den Zweck der Geschichte, d.h. auf die Entfernung und Nähe eines bestimmten Zeitalters von dem Ursprung der Geschichte.Die Geschichte ist in ihren besonderen Gestalten die Entwicklung des Ursprungs selbst. Indem der Ursprung sich in der Geschichte zeigt, verbirgt er sich in seiner Unendlichkeit und Unerschöpflichkeit, bis er in geschichtlichen Umwälzungen sich als solcher offenbart, wenn wieder eine neue geschichtliche Welt, eine neue besondere Wechselwirkung der Natur und Kunst hergestellt wird. Die Einheit wird nicht als die Rückkehr in die Unmittelbarkeit des ersten Zustands erzielt. Sie ist keine bloße Wiederholung der ersten Einheit, sondern ein solcher Zustand, der die Einheit und die Trennung vereinigt. Im Unterschied zu der geschichtlichen Vermittlung, in welcher allein die vorübergehende tragische Versöhnung möglich ist, kehren hier die beiden Gegensätze zu sich selbst, und zwar weder bloß in der äußersten Entgegensetzung, noch in allzu vereinigten Verwechslung, sondern in einer solchen Versöhnung, in der jede Übermäßigkeit verschwindet und die wahrhafte Innigkeit des Vereinigten herrscht

Links

PhilArchive



    Upload a copy of this work     Papers currently archived: 91,592

External links

Setup an account with your affiliations in order to access resources via your University's proxy server

Through your library

Similar books and articles

Hölderlinovo shvaćanje povijesti (I.).Igor Mikecin - 2006 - Filozofska Istrazivanja 26 (4):924-940.
Marcuseovo shvaćanje kulture.Slobodan Sadžakov - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (1):117-124.
Objašnjenje u povijesti.Marica Vernazza - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (4):913-929.
Smisao Petrićeva mita o povijesti.Stjepan Špoljarić - 2010 - Filozofska Istrazivanja 30 (3):413-430.
Lirski subjekt i filozofija povijesti.Vladimir Jelkić - 2012 - Filozofska Istrazivanja 32 (2):313-326.
Križarski ratovi i diskurs filozofije povijesti.Alen Tafra - 2009 - Filozofska Istrazivanja 29 (4):709-717.
Kulturni pesimizam u tradiciji filozofije povijesti.Alen Tafra - 2008 - Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
Pregled povijesti pentekostnog pokreta u Jugoslaviji od početka do 1991.Franc Kuzmič - 2007 - Kairos: Evangelical Journal of Theology 1 (2):221-234.

Analytics

Added to PP
2013-12-23

Downloads
12 (#1,078,270)

6 months
3 (#967,057)

Historical graph of downloads
How can I increase my downloads?

Author's Profile

Igor Mikecin
University of Zagreb

Citations of this work

No citations found.

Add more citations

References found in this work

No references found.

Add more references