Abstract
The Opera of the National Theater in Belgrade was founded in 1920, but it is well known that opera performances were held long before its official opening. Despite the fact that this is the sole opera house in Belgrade, as well as the fact that it did not face any strong audience fluctuation, it is unusual that no one ever tried to investigate and profile its audience. During the last decades we were witnessing the popularization of the opera via various medias, as well as development and extention of the music industry, which surely changed its social status. The aim of the investigation that is going to be presented is to discover if this social life of opera changed its audience and does it still consists of - according to stereotypes - elderly, high educated individuals of certain professions and high material standards, i.e. at which level the opera is present in the private and public sphere of their lives. Opera Narodnog pozorista u Beogradu osnovana je 1920. godine, ali je poznato da su operske predstave izvodjene i pre njenog zvanicnog osnivanja. Iako u radu nije nailazila na vecu fluktuaciju publike, a i dalje predstavlja jedinu opersku kucu u Beogradu, do sada nije bilo pokusaja da se naucno istrazi i profilise njena publika. Poslednjih decenija svedoci smo sve vece popularizacije operske muzike putem razlicitih medija, te razvijanjem i sirenjem muzicke industrije, sto dovodi i do promene njenog socijalnog statusa. Cilj ovog dela istrazivanja jeste da sazna da li je izmenjeni socijalni zivot opere izmenio i njenu publiku, da li nju - prema ustaljenim shvatanjima - i dalje pretezno cine visokoobrazovani, stariji pojedinci odredjenih zanimanja i visokog materijalnog standarda, odnosno koliko je opera zaista prisutna u privatnoj i javnoj sferi njihovih zivota.