Abstract

Kiborgiziranje prirodnoga tijela omogućeno je novim tehnikama, koje su s jedne strane pružile mogućnost invalidnim osobama da sudjeluju na sportskim priredbama i da se natječu sa zdravim sportašima, dok je sa druge strane dana mogućnost stvaranja poboljšanog čovjeka koji također želi biti dio tog spektakla. Slučaj kiborgiziranog atletičara Oscara Pistoriusa potaknuo je brojna etička pitanja vezana uz poboljšanje i stvaranje umjetnih dijelova tijela i izazvao brojne kontroverze u svijetu sporta.Članak je podijeljen u četiri problemske cjeline. Prvi dio prikazuje osnovni uvid u kiborgizaciju ljudskoga tijela i želju za stvaranjem jačeg, bržeg i otpornijeg ljudskog tijela. Drugi dio razmatra mogućnosti koje pruža kiborgizacija u sportu navodeći slučaj Oscara Pistoriusa, invalida s amputiranim nogama koje su nadomještene umjetnim protetskim nogama. Analizom raznih mogućnosti koje se otvaraju u ovoj sferi, javiti će se i potreba stvaranja svojevrsne distinkcije između kiborg-atletičara i prirodnih atletičara. Treći dio razmatra do koje mjere je moralno i legalno opravdano poboljšati nesavršeno ljudsko tijelo i kada to poboljšanje dovodi do etičkih dilema u sportu, kao što je to kod slučaja Pistorius. Četvrti dio propituje stvara li se "umjetne" pobjednike, kako postići pravednost u natjecanju između prirodnih i "kiborgiziranih" sportaša, te jesu li se oni uopće smjeli međusobno natjecati.Osnovna etička dilema u sportu je do koje se mjere smije zadirati u ljudsko tijelo kako bi mu se pružila pomoć vraćanjem izgubljenih funkcija, a da se istovremeno bitno ne promijeni njegovu prirodnost različitim oblicima umjetnog poboljšanja i dodavanjem funkcija koje tijelo izvorno ne posjeduje.Cyborgization of the natural body is enabled by new techniques which have, on one side, given the opportunity for the handicapped persons to participate in sport events and enter the competition alongside the healthy sportsmen, while on the other side, they have opened up the possibility of creating an enhanced human being who also wishes to participate in these events. The case of cyborg athlete Oscar Pistorius has raised numerous ethical questions regarding enhancement and production of artificial body parts, and provoked controversies in the world of sport.This paper is organized in four parts. The first part offers a basic insight into the cyborgization of the human body and the desire to create stronger, faster, and more enduring human body. The second part examines the possibilities offered by cyborgization in sport using the example of Oscar Pistorius, whose legs were amputated and later substituted with prosthesis. Through the analysis of different options opened up in this sphere emerges the need of creating a distinction between a cyborg-athlete and a natural one. The third part examines the boundaries of moral and legal justifications of enhancement of the imperfect human body, alongside with the consideration of the ethical dilemmas in sport, as are the ones in the Pistorius case. The fourth part raises the questions of "artificial" winners, fair competition between natural and "cyborg" athletes, as well as the question of their joined competition.The main ethical dilemma in sport is the one of setting up the boundaries of interventions in human body: restoring lost functions while preserving naturalness by using different forms of artificial enhancement which body originally does not posses