U podrucju manjinskih prava EU promovira norme koje nemaju uporiste u zakonodavstvu EU i koje nisu dio pravne stecevine EU. Limiti uvjetovanosti implementacije manjinskih prava koje EU promovira vidljivi su mehanizmu pracenja te implementacije, ukljucujuci i redovna izvjesca Evropske komisije o napretku zemlje ka EU koja prate manjinske probleme u politickom kontekstu neke zemlje. Izvjesca se baziraju na Kopenhagenskim kriterijima o zastiti manjina. Potrebni su ozbiljni napori u implementaciji zakonskih normi manjinskih prava. Nekoliko faktora utice na implemenatciju: konfuzija oko pravne (...) prirode zastite manjinskih prava, neodre?enost formulacije standarda i koristi koje bi njihovim provo?enjem neka zemlja imala. Kako svi ti faktori ne bi doprinosili daljnjoj nedorecenosti, EU mora ujednaciti i jasno definirati standarde manjinskih prava, uvjeravajuci vlade da postojanje manjinskih grupa obogacuje drustvo, a mjere usmjerene na ocuvanje njihove specificnosti utjecu na smanjenje rizika od konflikta.Iako se na primjeru Hrvatske moze vidjeti da su usvojene, promjenom zakonodavstva, mnoge evropske norme zastite manjina, iz izvjesca Evropske komisije najblize je moguce vidjeti i njihovu limitiranost, tj. ne primjenjivanje zakona u realnost. Izvjesca Evropske komisije o napretku prikazuju da manjinski problem nije prioritet EU u pristupnim pregovorima, te poteskoce EU u pracenju napretka u nedostatku jasno definiranih mjerila u podrucju manjinskih prava. (shrink)

U radu autor dokazuje da je politicka sloboda pojedinca poveznica liberalizma i multikulturalizma. Individualna sloboda, kao temelj liberalizma, moze u multikulturalnom kontekstu, biti prikazana kao sredstvo ostvarenja zahtjeva za grupno priznanje kroz politicku participaciju. Multikulturalisti takodjer slijede liberalno zalaganje za mogucnost slobodnog izbora i djelovanja pojedinca koji afirmacijom razuma moze ostvariti svoje samoodredjenje, ali kroz priznaje razlicitosti jer ne prihvacaju liberalnu tezu o kulturnoj homogenoj zajednici.