Od svih suvremenika Praxisa, koji je nesumnjivo najsnažnija pojava u novijoj povijesti filozofije i kulture na ovim prostorima, Blaženku Despot treba smatrati onom izuzetnom osobnošću koja, ni formalno niti konceptualno, ne pripada tom krugu, iako s njime dijeli problematsku suštinu prijepora kojim se svi oni u to doba intenzivno bave. Ona, kao i Praxis , oštro i bespoštedno kritizira »socijalističku zbilju«, ali pritom ide dalje, propitujući i promišljajući odnos misaonih, idejnih izvora na koje se »realizacija socijalističke zbilje« poziva, kao i (...) kvalitetu, domet i istinitost same realizacije. Tako su u žarište njezinih preokupacija postavljeni misaoni korpus Hegela i Marxa, njihove razlike i istovjetnosti, granice i nepotpunosti u odnosu na povijesnu zakrivljenost našeg vremena. Poduzimajući filozofsku analizu tzv. društvenih pojava ona poduzima suočavanje »socijalističke stvarnosti« s idejama njezinih marksističkih uzora. Stoga poduzima »ponovno čitanje Hegela«, koje znači i ponovno čitanje Marxa, naročito na onim mjestima na kojima ih je »socijalistička stvarnost«, kao i cjelokupna povijest, potpuno demantirala, a to je područje humanističkog dometa emancipacije žena. Otvarajući među prvima u nas upravo ovo teorijsko-filozofsko polje, Blaženka Despot slijedi svjetske trendove teorije i filozofije feminizma, u čemu je ostavila ne samo neizbrisivi trag doprinosu produbljavanja filozofije slobode nego je u nas postavila temelje feminističke filozofije.Blaženka Despot should be regarded as an extraordinary person among all Praxis’s contemporaries, because she was concerned with the same themes, although she did not belong to the group, neither formally nor conceptually. She, like the philosophers closely associated with Praxis , harshly and without pity criticizes the so called “socialist reality”, but goes on even further to examine and rethink the conceptual foundations on which it is based, as well as its quality, range and truthfulness of the whole project. Therefore, Hegel and Marx lie in the very centre of her interest – the differences and similarities between them, and their limitations and insufficiencies regarding the historical context of our times. Putting effort into the philosophical analysis of social phenomena , she puts “socialist reality” and the ideas of its Marxist role-models side by side. Thus, she “re-reads Hegel”, and thereby also unavoidably Marx, in the context completely neglected by both “socialist reality” and the entire history of ideas – in the context of humanistic emancipation of women. Opening that theoretic-philosophical field of investigation, Blaženka Despot follows the world trends in theory, including also dealing with the philosophy of feminism, where she left an indelible mark concerning her efforts to deepen the “philosophy of freedom” and to establish feminist philosophy in Croatia. (shrink)

Ova četiri teksta prilagođena su izlaganja o knjizi Gordane Bosanac "Utopija i inauguralni paradoks", održana prigodom njezina predstavljanja.Predstavljanje se, uz raspravu, odvijalo u Klubu sveučilišnih nastavnika u Zagebu 24. listopada 2005.These four contributions are adapted talks on Gordana Bosanac’s book Utopija i inauguralniparadoks , delivered on the occasion of its presentation.This presentation took place at the Croatian University Teachers’ Club in Zagreb on 24th October2005.

Ova četiri teksta prilagođena su izlaganja o knjizi Gordane Bosanac "Utopija i inauguralni paradoks", održana prigodom njezina predstavljanja.Predstavljanje se, uz raspravu, odvijalo u Klubu sveučilišnih nastavnika u Zagebu 24. listopada 2005.These four contributions are adapted talks on Gordana Bosanac’s book Utopija i inauguralniparadoks, delivered on the occasion of its presentation.This presentation took place at the Croatian University Teachers’ Club in Zagreb on 24th October2005.