Abstract
The paper contains a retrospective of the thesis that 'social learning' may be deployed as analytical framework to understand political change in Serbia, first proposed in 2001. The thesis contends that the events immediately before and after the toppling of Milosevic's regime in 2000 may be interpreted as outcomes of a process of collective learning by Serbian citizens. On the basis of the findings of three-wave qualitative study 'Politics and Everyday Life', as well as other research, the paper seeks to answer the question whether the idea of 'social learning' stands or falls when confronted with the developments taking place in Serbian political life between 2001 and 2008. U clanku se izlaze retrospektivan pogled na tezu o 'socijalnom ucenju' kao analitickom okviru za razmatranje politickih promena u Srbiji, prvi put iznetu 2001. godine. Prema toj tezi, dogadjaji neposredno pre i posle smene Milosevicevog rezima 2000. godine mogu se protumaciti kao ishod jednog procesa kolektivnog ucenja, ciji su subjekt gradjani Srbije. Na osnovu nalaza tri talasa kvalitativne studije 'Politika i svakodnevni zivot', te rezultata drugih istrazivanja, u tekstu se pokusava odgovoriti na pitanje da li ideja 'socijalnog ucenja' opstaje ukoliko se suceli sa zbivanjima koja su obelezila politicki zivot u Srbiji u razdoblju od 2001. do 2008. godine.